G—NEWS (OPINIAUN) — Artigu ida ne’e hanesan parte ida hosi esforsu ida atu hetan komprensaun kle’an liu kona-ba PNTL ba dala 25: Progresu alkansa ona no sei iha dezafiu, artigu ida-ne’e bazeia ba ha’u-nia peskiza no observasaun sira. Dadus barak ne’ebé uza hetan liuhosi konversa direta ho ofisiál polísia sira, ne’ebé fornese perspetiva adisionál kona-ba asuntu sira ne’ebé levanta. Liuhosi artigu ida-ne’e, ha’u hein atu fornese informasaun barak liu-tán ne’ebé klaru no kle’an liu, ho objetivu atu hadia no dezenvolve instituisaun ne’ebé ita hadomi. Informasaun hotu ne’ebé kontein iha artigu ne’e tomak ha’u-nia responsabilidade tomak.
Loron moris nian Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) ba dala 25 nu’udar momentu importante ida hodi hanoin hikas viajen naruk no dezafiu sira ne’ebé durante ne’e instituisaun ida ne’e hasoru. Desde estabelesimentu iha tinan 2000, PNTL hala’o kna’ar vital hodi mantein seguransa no orden iha Timor Leste. Maski progresu barak ona, maibé sira-nia viajen nafatin marka ho obstákulu no dezafiu oioin ne’ebé tenke hasoru to’o ohin loron.
Iha artigu ida ne’e, ita sei ko’alia kona-ba realizasaun no dezafiu ne’ebé PNTL hasoru durante tinan 25 nia laran. Husi falta infraestrutura no ekipamentu, to’o bem-estar membru no esforsu atu halakon prátika prejudisiál sira iha instituisaun nia laran, ha’u sei halo revizaun ba fatór oioin ne’ebé afeta efikásia no profisionalizmu PNTL nian. Maski iha dezafiu barak ne’ebé tenke hasoru, labele nega katak PNTL sai hanesan ai-riin prinsipál hodi mantein seguransa nasionál no fó sentidu seguransa ba komunidade.
Liu husi ezisténsia PNTL ba dala 25 ida ne’e, ita mós fo hanoin kona-ba importansia apoiu husi elementu hotu-hotu iha sosiedade no governu atu tulun PNTL hodi hala’o sira nia kna’ar no responsabilidade ho di’ak liu tan. Hein katak, reflesaun ba jornada ida ne’e sei sai pasu dahuluk hodi hadi’a no hametin instituisaun sira ne’ebé importante tebes ba futuru Timor Leste nian.
Iha loron 27 fulan-Marsu tinan 2025, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) selebra ninia aniversáriu ba dala 25. Desde nia formasaun iha tinan 2000, PNTL sai pilar importante hodi mantein seguransa no orden iha Timor Leste. Iha tinan 25 nia laran, atinjimentu barak ona, maibé sira-nia jornada seidauk livre hosi dezafiu boot sira ne’ebé tenke hasoru.
Desde inisiu, PNTL haka’as-an atu harii nia kredibilidade nu’udar instituisaun ne’ebé bele hetan konfiansa husi públiku. Iha prosesu ne’e, sira la’ós de’it hala’o kna’ar atu mantein seguransa, maibé mós hala’o kna’ar atu kria sentidu seguransa ba sidadaun hotu-hotu. Dezenvolvimentu sistema formasaun ba pesoál polísia, formasaun unidade espesiál, no esforsu atu hadi’a padraun no prosedimentu operasionál sira iha aspetu oioin seguransa nian mak progresu balu ne’ebé hetan ona.
Maibé, maski pasu pozitivu barak maka foti ona, iha dezafiu balun ne’ebé tenke hasoru iha viajen ba transformasaun no profisionalizasaun ne’ebé boot liu.
Dezafiu ne’ebé sei iha
- Infraestrutura ne’ebé la adekuadu
Dezafiu prinsipál ida ne’ebé PNTL hasoru maka infraestrutura ne’ebé limitadu hodi suporta sira-nia operasaun. Iha tinan 25 liubá, maski iha esforsu hadi’ak lubuk ida, maioria hosi instalasaun sira ne’ebé fó apoiu hanesan edifísiu sira, fatin atu rai ekipamentu, no fatin sira ba formasaun nian sei dook hosi adekuadu. Iha área barak, liuliu iha área remota no fronteira sira, instalasaun sira ne’ebé iha seidauk bele hatán ba nesesidade sira ba operasaun ne’ebé efetivu.
- Moris ne’ebé di’ak ba ofisiál polísia
Dezafiu ida ne’ebé dalabarak ita haluha mak bem-estar membru PNTL rasik. Membru PNTL barak maka sei moris ho kondisaun ne’ebé la adekuadu, tantu iha termu saláriu no fasilidade ne’ebé sustenta sira nia moris loroloron. Sira barak tenke servisu iha kondisaun ne’ebé limitadu tebes no la hetan apoiu ne’ebé di’ak. Ida-ne’e afeta duni morál no profisionalizmu hosi membru sira, ne’ebé maka dependente tebes ba apoiu hosi governu no instituisaun sira ne’ebé relevante sira.
- Ekipamentu Mínimu
Iha parte barak iha rai laran, liu-liu iha area fronteira, PNTL seidauk iha ekipamentu ne’ebé adekuadu atu hala’o sira nia kna’ar. Falta ekipamentu, hanesan ekipamentu protesaun, no ekipamentu patrullamentu sira seluk, difikulta abilidade polisia nian atu hasoru ameasa ka perturbasaun ne’ebé bele mosu. Ekipamentu mínimu ida-ne’e afeta tebes efikásia operasionál, liuliu iha manutensaun seguransa iha área sira ne’ebé risku ba konflitu ka ameasa esterna.
- Limitasaun Transporte ba Patrulla
Transporte mós sai problema boot ba PNTL, liuliu iha kapitál, Dili, no munisípiu sira seluk. Veíkulu sira ne’ebé disponivel limitadu tebes no dala barak la sufisiente atu hala’o patrullamentu ne’ebé efetivu. Ida-ne’e kauza atrazu sira hodi responde ba insidente no hamenus prezensa polísia nian iha terrenu. Limitasaun transporte sira-ne’e partikularmente pronunsia iha kalan ka iha área sira ne’ebé dook liu, iha ne’ebé patrulla rutina sira sai difisil liu.
- Kestaun kona-ba farda no ekipamentu sira seluk
Farda ne’ebé membru PNTL sira uza mós sai atensaun. Membru barak nafatin uza farda ne’ebé la tuir padraun no la fó konfortu ka protesaun ne’ebé adekuadu. Aleinde ne’e, falta ekipamentu sira seluk, hanesan sapatu, armadura isin nian, no ekipamentu komunikasaun nian, halo susar ba sira atu hala’o operasaun ho efisiente.
- Haree ba futuru
PNTL hasoru dezafiu oin-oin iha sira-nia jornada ba susesu. Dezde nasaun ne’e hetan independénsia iha tinan 2002, PNTL hala’o kna’ar vital hodi mantein seguransa no orden iha Timor Leste. Maske ho obstákulu barak ne’ebé hasoru, hanesan rekursu ne’ebé limitadu, infraestrutura ne’ebé seidauk dezenvolve tomak, no problema internu, PNTL kontinua hatudu reziliénsia hodi hala’o nia kna’ar.
Dezafiu boot ida maka rekuperasaun pós-konflitu, iha-ne’ebé infraestrutura barak maka hetan destruisaun, no maioria rekursu umanu sira tenke hetan treinu no forma hosi zero. PNTL mós tenke adapta ba sistema legál no governamentál foun ne’ebé forma hafoin ukun-an. Maski hasoru obstákulu barak, PNTL iha nafatin kompromisu atu proteje sidadaun sira, prevene krime, no koopera ho instituisaun internasionál sira hodi mantein seguransa.
Bainhira hasoru dezafiu hirak ne’e, PNTL esforsu nafatin atu hasa’e kapasidade husi ninia pesoál sira liuhusi formasaun ne’ebé la’o hela, tantu kona-ba profisionalizmu no mós kona-ba aprosimasaun ba komunidade. PNTL mós hetan apoiu husi ajensia internasionál hanesan parseiru estratéziku sira hodi haforsa sira-nia kapasidade.
Maski iha obstákulu ki’ik balu, hanesan problema lojístika ka laiha ekipamentu ne’ebé adekuadu, ida-ne’e la taka dalan ba PNTL atu kontinua funsiona ho di’ak. Susesu sira nian sukat la’ós de’it hosi aspetu tékniku, maibé mós hosi sira-nia abilidade atu harii relasaun di’ak ho komunidade, hametin lei no orden, no ultrapasa dezafiu ne’ebé iha ona ho espíritu kolaborasaun no adaptasaun.
Susesu PNTL nian hatudu katak maski iha dezafiu boot no obstaklu ki’ik, ho determinasaun maka’as no esforsu ne’ebé sustentavel, sira bele kontinua funsiona ho efetivu hodi kria seguransa no orden iha Timor Leste.