Uma Reflexão Filosófica Husi José Felix Camilio (Estudante ISFIT)
PRELIMINAR
Iha artigo ida ne’e, hau hakarak dedica especial hodi hanoin celebração loron 30 de Agosto ba dala 22. Basá, loron ida ne’e importante no determinante ba Povo Timor hodi decide destino Ukun Rasik-An ba rai lulik ida ne’e. Hodi hanoin mos Povo Timor hotu nebé uluk fakar-ran, hisik kosar-wen no hamonu mata-wen tan terus no susar loron ne’e nian. No la haluha mos hakruk bo’ot ba heroi sira hotu nebé lakon ona sira nia vida, tan sé hirus matan hodi hasoru meik no kro’at, ho hakarak ida de’it defende Ukun Rasik-An ba rai no povo ida ne’e.
Ne’eduni, ksolok bo’ot tebes ba ita sira nebé sei moris hodi koko ksolok loron ohin ne’e nian no sei iha oportunidade atu koko ba nafatin. Maibé, susar mos ba grupo sira nebé goja ba bebeik no aproveita ba beibeik hodi haterus ema seluk no haluha ema seluk nia sacrifício. Basá, tuir Nicolau Lobato avo sira barak mak sacrifica sira nia-an ba rai ida ne’e no sira mos hakarak participa iha loron ne’e hodi decide Ukun Rasik-An no hakarak atu participa iha eleição sira nebé sei mai hodi hili ema nebé soi atu ukun rai ida ne’e, hodi lori moris diak ba povo. Maibé, infelismiente sira la consegue tan meik no kro’at teri netik sira nia destino “Ita nia avo sira hanoin dala barak, hakarak dala barak haré loron ida ne’e. Maibé nunca hetan, ita iha haksolok bot ida nebé hetan ita nia Independência ita nia Liberdade” (NICOLAU: P. 367).
Dala barak mos, ema barak sempre kolia katak balun uluk lakoi Ukun Rasik-An, maibé ohin loron hatudu sira nia-an hanesan los heroi bot; balun iha 30 de Agosto la vota ba Ukun Rasik-An, maibé ohin loron hatudu sira nia an hanesan sira mesak mak vota ba Ukun Rasik-An; balun uluk la terus tan meik no kro’at loron ne’e nian, maibé ohin loron hakilar iha púplico katak sira mak terus liu povo ida ne’e. Maibé, sira ne’e hotu Nicolau Lobato hanaran REACIONÁRIO “Reaccionários são os oportunistas que procuram entrar no jogo sem se comprometerem, […] depois do trabalho feito, se reclamam ruidosamente o direito de também dividir o bolo […] Reaccionários, fnalmente, são também os que consideram esta nossa manifestação coisa inútil. (NICOLAU PP, 81-82).
Nicolau nia liafuan ne’e dirige ba sira nebé concidera luta povo nian ba Ukun Rasik-An ne’e hanesan buat folin laek, no concidera mos 30 de Agosto ne’e hanesan buat folin laek; maibé ukun tiha-an sira mak hakilar makas dehan sira mak luta, sira mak terus no halo declaração oioin ho osan hodi buka ema assina, hodi hatudu sira nia assina katak sira mak luta. Tamba ne’e, ohin loron sira hatudu an katak sira mak ema nebé importante no folin liu no sira mak halo loron ne’e sai loron folin bo’ot liu. Enquento povo simples tur nonok tamba de’it capacidade la naton atu inventa dados, osan la iha atu selu ema assina hodi sai netik heroi hodi simu mos osan fulan-fulan. Tamba ne’e, povo barak mak hili dalan nonok, tan uluk sira laos luta atu hetan osan, laos luta atu ikus ema selu sira, maibé la bele haluha katak sira mos sai sasin ba terus no susar, meik no kro’at loron ne’e nian.
Contudo, hau hakarak haklean hau nia reflexão ne’e ho roman círculo hermenêutica Hanns Goerge Gadamer nian (PRE-TEXTO, TEXTO NO CONTEXTO) hodi hare ita nia história no observa ita nia situação política ohin loron nian. Gadamer hatur círculo hermenêutica ne’e hanesan actividade inerpretação ida, nebé ajuda tebes ema atu comprende didiak texto ida, ka hare didiak texto ne’e ho cuidado hodi bele descobre autor nia intenção husi texto ne’e. Tamba ne’e, wainhira ita hare texto ida, exige ita atu hare ba texto ne’e nia kotuk ou pre-texto hodi comprende autor nia motivo. Wainhira ita hetan ona ligação entre pre-texto ho texto, ita foin comprende autor nia intenção, no lori kedas ona ita atu hare realidade ka contexto hodi observa aplicação texto nian, liliu hare situação nebé lao hela ka ita hasoru dau-daun.
Tamba ne’e, iha provérbio latino ida dehan nune’e “primum vivere, diende philosophare = Primeiro viver, depois filosofar” (Batista Mondim, P. 16). Proverbio ne’e bok ita sira nebe hamrik iha rai timor nia leten atu halo netik buat rum aba situação actual nebe itaq hasoru. Basá, contexto nebe ita hela ba ne’e mak exige ita atu buka hatene nia razão, tansa buat ne’e acontece. Ne’eduni, ita moris iha contexto ida no contexto ne’e obriga ita atu halo buat foun ruma, basá teoria hotu nebé ema hasai ka ideia ruma nebé ema hasai, sempre hatur iha contexto ruma. Maibé contexto ne’e la hamrik mesak, nia sempre iha ligação ho texto no pretexto ruma.
Tamba ne’e, atu halo simples de’it katak hau coloca celebração 30 de agostos ne’e, hanesan texto atu haklean Unidade Nacional, no texto ne’e lori ita ba hare pre-texto katak ema barak mak mate fakar-an, lekar ruin no balun moris ho alezado no agravado tan de’it Unidade Nacional hodi defende Ukun Rasik-An. Tamba ne’e, ho sentimento hirak ne’e bok ita nia espírito nacionalismo no patriotismo atu hamrik hodi hare realidade nebé ita hasoru, liuliu problema hotu nebé ita hasoru, atu ita hanoin hamutuk katak ita nia Unidade Nacional ne’e sei iha ka lae? Basá, Unidade Nacional ne’e maka sai chave atu Timor oan sira hotu fo liman ba malu, loke neon no laran ba malu hodi hodi hadia rai no povo ida ne’e nia moris.
Ohin loron ne’e, tempo diak atu ita tur hamutuk hodi hanoin; Buat saida mak seidauk halo ba rai no povo ida ne’e? Buat saida mak halo ona maibé sei dauk hotu? Precisa halo tan saida? Problema hotu nebé ita hasoru ne’e nia fukun iha nebé? Saida mak kesi fukun ne’e? no se se mak kesi fukun ne’e? Basá, tempo to’o ona atu tur hamutuk hodi decide kore fukun ne’e, hanesan uluk hamutuk hodi decide Ukun Rasik-An hodi kore fukun explorador no invasor sira nian. Ohin loron, mos eleição besik mai ona, tamba ne’e hanoin didiak, tetu didiak atu ita nia voto bele decide buat ruma no kore fukun ruma, atu la bele halo terus bebeik povo no halo macet bebeik desenvolvimento ba rai ida ne’e.
No fundo, hau hakarak coloca questão ida ne’e: tansa mak Timor ukun-an ba dala 20 ona, maibé povo sei moris terus no susar ba bebeik? Hanoin ba katak uluk Povo hamutuk maka duni sai Indonesia liu husi eleição hodi hadau Ukun Rasik-An, katak povo nia voto mak decide destino Timor nian, maibé ukun-an tiha povo Timor moris nafatin iha kiak no mukit; uma sei at nafatin, Estrada sei at nafatin, povo sei halerik nafatin ba be mos, povo sei hamonu nafatin mata ben tan hamalah. Ita nia problema iha nebé?
Tamba ne’e, ita sei ba hare klean liu questão ida ne’e Saida mak halo povo terus ba beibeik no se se mak halo povo susar ba beibeik ho Borja da Costa nia poesia Kadadalak suli mutuk no poesia Kolele mai nebé dehan “Sa sa hae nalu o batar la fulin, Sa sa hae nalo o hare la burit” no continua dehan tan “sasa mak halo e se se los se”. Maibé, ita sei ba hare uluk lai fini Unidade Nacional nian nebe moris husi REFERENDUM.
HUSI REFERENDUM HATUR FINI BA UNIDADE NACIONAL
30 de Agosto ne’e, la’os mosu derepente hanesan anin fuik mosu iha loro manas mean, maibé loron ida nebé tutur-an metin no klean liu ho processo todan lubuk ida nebé povo Timor hasoru iha sira nia moris tomak. Tamba ne’e, loron ida ne’e reflete kedas ona história tomak povo timor nian “Toda a nossa história desses últimos sinco séculos é feita de sofrimento, até humilhações, é certo. Mas também desafia grandes exemplos de CORAGEM, ABNEGAÇÃO e ORGULHO” (NICOLAU: p. 85). Katak horiuluk kedsa ita nia avo sira terus ba todan Sistema colonial ho invasão sira nian. Maibé, Nicolau dehan buat importante tolu CORAGEM, ABNEGAÇÃO E ORGULHO. Ho liafuan tolu ne’e mak kesi metin Povo hodi hatutan nafatin processo ne’e mai to’o 30 de Agosto mak povo sira bolu malu hamutuk hamrik ho orgulho hodi lori prego ba tu’u kuak boletim, hodi hili Ukun Rasik-An. No loron ne’e duni maka Mundo foin reconhece Povo nia sofrimento no humilhação husi ema estrangeiro sira.
REFERENDUM ne’e, loron nebé Estados Unidos hanesan makaer nain ba Direitos Humanus, rona husi Timor oan sira no observa mos-mos ona katak povo ne’e terus liu ona ba jogo invasor nian maka sira decide fo direito da liberdade ba Povo Timor atu determina sira nia destino Ukun Rasik-An. Maibé, molok to’o ba referendum ne’e hakur liu processo todan lubuk ida, basá ho jogo Indonésia nian Estados Unidos hatene katak Povo Timor ne’e maioria mak hakarak Indonesia invade nafatin Timor, maibé ho neon matnek no fuan laran mos Timor oan balun nian mak loke mos Estados Unidos nia hanoin katak Timor ona barak mak lakoi Indonésio Invade nafatin Timor, hodi viola direito natural povo Timor nian no halo Povo ida ne’e sai fali bainaka iha nia rain rasik. Tamba ne’e, ho esforço oioin Timor oan sira nian liu husi Bispo Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo nia carta pedido REFERENDUM maka foin hetan roman iha loron ida ne’e hodi husu atu Estados Unidos rasik maka sai sasin ba Povo Timor nia desejo liu husi eleição, hodi fo oportunidade atu Povo Timor manifesta sira nia desejo hodi decide destino Timor nian “Exelência, não há maneira mais democrática de conhecer o supremo desejo do povo de Timor oriental do que realizer um referendum para Timor, Referendum esse organizado pelas Nações Unidas” (Carta pedido).
Fou-foun loron ida ne’e, acontece hanesan lolos loron-matan foin nakboas husi loro sa’en hodi lori ksolok esperança foun nian ba povo Timor atu kasu naha todan iha todan kabás leten, hodi deside ho orgulho destino povo no rai ida ne’e nian, atu bele kore an ona husi jogo bot rua Sistema colonial ho invasão Indonesia nian. Hahu husi ne’e, duni mak povo Timor sira hamrik hamutuk nadodon tun husi foho leten, sai husi fatuk kuak, sai husi aikuak hodi hakbesik ba fatin eleição hodi hatudu ba Mundo sira nia Unidade Nacional no fo testemunha mos ba Nicolau Lobato nia liafuan nebé dehan nanis ona iha 20 de setembro 1975 katak “a ideia da liberdade, o desejo da independência nasce com o povo, vive com o povo, pulsa todos os dias no curação do povo” (NICOLAU: 81). Maibé, depois de eleição hetok drama at Indonesia nian, hatudu-an ikus ona ho ahi suar iha Dili laran, halo Timor oan barak fakar-ran no halo povo sira hahu halai sae fali ba ailaran, tun mota kuak, tan Indonésio sira la satisfeito ho decisão povo nian.
Tamba ne’e, Referendum ne’e la’os ona loron nebé foun iha Povo Timor nia matan, basá Povo barak maka hamrik ho matan rasik, no isin lolon tomak hasoru realidade ida ne’e; hodi koko no sente duni midar no moruk, todan no kaman loron ne’e nian. Mate resto barak mak sai sasin ba loron ne’e nia história; barak mak hamrik ho aten brani hodi sé hirus matan, fakar-ran, lekar-ruin; até, balun tenke lakon sira nia vida tan de’it Unidade Nacional hodi hadau liberdade povo Timor nian hanesan uma nai’n no rai na’in, hodi kaer rasik kuda talin no ukun rasik ita rain.
Ita tenke hanoin didiak katak Povo hirak nebé uluk foti risco hodi hili kaer rasik kuda talin no ukun raisik ita rain, oras ne’e sei sofre hela ba consequência husi sira nia decisão, katak sira lakon duni sira nia familia; Fen barak lakon sira nia la’en, laen barak lakon sira nia fen, oan barak lakon sira nia inan-aman, no inan-aman barak mak lakon sira nia oan. Familia barak mak fahe malu, familia barak haketak malu tan meik no kro’ot loron ne’e nian. Barak mak moris alezado hela, barak moris agravado hela, barak moris continua kiak ba beibeik, mukit ba beibeik, barak mak moris terus rohan la iha, barak mak uma la iha, barak rai la iha, barak sasan uma laran la iha. Moris kiak rabatk rai, moris terus ba hamlaha no hamrok.
Afinal, conta ho ema sira ne’e nia voto mak ita hetan destino certo ba rai ida ne’e. Maibé ukun an tiha, ema hirak ne’e sira nia moris fila fali ba uluk, no grupo balun mak moris nakfilak-an derepente, no sira nebé la vota mos moris nakfilak derepente hodi hari mos grupo oioin, partido oioin hodi bolu malu, hili malu hodi ba ukun hodi manipula Sistema, hodi ocupa mos invasor ho colonial sira nia fatin, hodi ukun no haterus nafatin povo ida ne’e. povo continua kiak ba beibeik, sira continua riku ba beibeik, povo rai la iha ba beibeik, sira rai barak ba beibeik, povo moris at ba beibeik, sira vida diak ba beibeik. Ida ne’e, hatudu mos-mos kata soberabia reside no povo, maibé moris diak reside nos governantes. Maibé, keta haluha katak conta ho povo kbi’it laek sira nia vota mak ita hetan destino rai ne’e nian, no imi hetan título governante, hodi goja to’o haluha an, hodi haluha mos povo kbi’it laek sira nia moris.
Tamba ne’e, ba povo timor tomak la bele haluha katak iha loron ne’eduni mak imi hamrik HAMUTUK hodi hatudu fini Unidade Nacional hodi duni sai Indonésio ho pregu iha liman liu husi eleição, la’os de’it gupo previlegiado balun maka hamrik ho kilat rebo-rebo hodi hatun panlima Indonesia nian sira, to’o hakneak rabat rai hodi rende no entrega Ukun Rasik-An ne’e mai ita. Maibé, povo simples sira mak hamrik hamutuk bolu malu hodi hadau ho prego liu husi eleição. Tamba ne’e, povo hotu-hotu hamutuk mak hadau, laos grupo ka familia ida mak hadau. Maibé, tansa povo mak hili grupo balun mak goja; povo continua sofre, grupo balun continua haksolok iha povo nia terus leten.
Neduni, tau iha hanoin no hatudu iha prática katak Ukun Rasik-An ne’e Povo hotu-hotu hamutuk mak hadau ho prego liu husi eleição. Tamba ne’e, ba grupo previlegiado sira labele exclui povo simples sira nebé vota iha eleição 30 de Agostos 1999, tamba sira nia votu mos determina povo no rai ida ne’e nia destino. Tamba ne’e, Nicolau Lobato hare realidade ne’e klean los ona mak hasai nia afirmação ida ne’e: Nós SOMOS CONTINUADORES, la’os eu SOU CONTINUADOR, ou seja eu SOU FUNDADOR. Nicolu sempre usa mak nos somos ho povo. Tamba ne’e, luta ne’e laos ema ida nian ka grupo ida nian maibé ema hotu nebé hanaran an povo Timor.
Ne’eduni, loron ida ne’e mak sai loron determinante ba Povo Timor hodi hatudu duni sira nia Unidade Nacional hodi decide; katak hili atu kaer rasik kuda talin, ka hili atu fo kuda talin ba Indonésia mak continua kaer hodi dada tuir sira nia hakarak? Maibé, resultadu hatudu duni katak povo sira nia voto suli hamutuk mak sai tiha we inan Ukun-rasik-an. Povo Timor nia voto suli hamutuk hodi hari Unidade Nacional, hodi hatudu resultado “kaer rasik kuda talin, ukun rasik ita rain” no hamrik hanesan povo ida no nação ida, hodi hari Repúbila Democrática de Timor-Leste. Ne’eduni, povo rasik mak hatudu unidade necional liu husi voto, hodi sobu rahun força explorador no invasor sira nian, no hodi hari sociedade ida nebé livre husi exploração do homem pelo homem hanesan Nicolau dehan “[…] é justa proque tem por finalidade destruir os exploradores, os mentirosos, os assassinos por mais poderosos que sejam simultaneamente construir uma nova sociedade livre da exploração do humem pelo homem” (NICOLAU: P. 205).
Ne’eduni, Niacolau hare klean liu katak Ukun Rasik-An ne’e resultado husi povo nia kosar wen rasik no povo nia ran rasik “O povo de Timor-Leste está reconstruido, com o seu próprio sour, e com o seu próprio sangue uma Patria Revolucionário e Democrática. Uma Terra livre, para gente livre” (NICOLAU, P. 223). Frase ne’e, hatudu momos katak la facil atu hari Estado RDTL ida ne’e. Basá, molok atu hari Estado ida ema barak tenke hisik kosar-wen hodi buka dalan, hamonu mate wen tan terus no susar no fakar ran ba rai hodi hadau Liberdade husi ema nia liman. Maibé, buat nebé importante liu iha processo luta ba ukun an ne’e ba Nicolau maka povo Timor tenke HAMUTUK, “Ita atu manan independência ida ne’e, Liberdade ida ne’e precisa uluk-uluk ita HAMUTUK. E, tan ita hotu HAMUTUK, kaer liman HAMUTUK, fo neon ba malu, fo laran ba malu, laran ida de’it, neon ida deit, serviço HAMUTUK […] e tamba ne’e mak ohin it abele dehan katak idependência tama ona, hadau ona […] ita mak hadau, ema la fo presente, ema la fo esmola, ita mak hadau, hadau ita nia direito ida nebé ema sira hori uluk hadau husi ita nia avo sira nia liman” (NICOLAU: P. 369).
Nicoalu Lobato la koloka Ukun Rasik-An hanesan dúvida maibé nia coloca ahnsan certeza absoluta ida, hodi hatudu iha nia princípio katak “a vitória é certeza”. Nia frimação ne’e mosu tamba nia hare klean liu ona unidade povo nian, tamba ne’e ba nia unidade povo nian ne’e mak sai hanesan força bo’ot atu hetan Ukun Rasik-An. Tamba ne’e, mesmo que Timor ne’e população oiton de’it, maibé nia fiar metin katak neneik ba neneik no beibeik ba bbeibeik povo Timor sei hetan duni Ukun Rasik-An “Os nossos inimigos são muitos e poderosos. Nós somos um país pequeno e fraco. Entretanto, sabemos, e podemos, e devemos vencer” (NICOLAU, P. 227).
Husi hamutuk ne’e mak povo Timor hatudu duni liu husi bolu malu ba tuir eleição iha 30 de gusto, hodi hadau Ukun Rasik-An. Maibé, tansá mak ohin loron ita la bele bolu malu hamutuk fila fali hodi decide iha eleição PR nebé sei mai hodi hili ema nebe iha perspectiva no visão diak ba rai no povo ida ne’e? Bolu malu hamutuk hili ema nebé soi atu hadia povo nia moris no soi atu lori moris diak ba povo. Tamba ne’e se ita continua kesi an ba ita nia partido nebe ho ideologia la hun, la dikin, candidato nebe kolia ulun-ain, hodi taka matan ba ema nebé soi atu kaer knar lulik ne’e, ita sei fila fali ba moris uluk nian, tamba sira sei urus mak sira nia an, sira nia familia no sira nia partido no ita sira nebe fo voto sei sai atan wai-wain. Maibé, decisão iha povo nia liman.
Maibé, keta haluha mos katak uluk, iha 30 de Agosto ne’e povo Timor kuda ona fini Unidade Nacional hodi hatudu ona fuan laran mos no aten brani hodi decide ona dalan los no diak liu mak ukun an, maibé ohin loron ita sei bele brani rega fini Unidade Nacional hodi hamrik hamutuk ho fuan laran mos hodi hili ema ida nebé soi atu resolve problema sira no soi atu lori moris diak ba povo ka lae? Se la decide agora bainhira tan? Tetu didiak mak decide atu labele estraga voto ba ema nebé la soi atu ukun povo, vota ba ema nebé lian povo nian, sentimento povo nian, hatene no sente duni realidade povo nian.
KDADALAK SULI MUTUK FILA WE INAN UNIDADE NACIONAL
Borja da Costa ne’e, poéta ida nebé hatudu nia relação íntima ho natureza. Tamba ne’e, nia poesia sira hotu sempre usa natureza hodi representa Povo Timor nia lian, no usa natureza hodi provoca povo nia espírito funu nian, provoca povo atu hari Unidade Nacional, porovoca povo atu luta hodi defende povo no rai ida ne’e. No nia mos ema nebé passa tempo barak liu iha ai-laran hodi halai tun-sae mota kuak, hakur mota ba mai, tama sai kdadalak laran, toba iha kdadalak laran, tama sai fatuk kuak, tama sai ai-kuak. Tamba ne’e, nia hatene didiak função natureza nian, no nia usa natureza atu povo simples sira mos bele comprende diak liu, tamba povo barak mak moris hanesan to’os na’in nebé sempre habelun ho natureza.
Tamba ne’e, iha nia poesia “Kdadalak Suli Mutuk Fila We Inan” ne’e, nia usa atu fanun povo sira hamrik hamutuk hodi banati tuir kadalak sira nebe suli hamutuk nakfilak tiha ba we inan ida nebe la iha tan força seluk atu halo maran no ida ne’e exemplo diak atu hari Unidade Nacional hodi defende ukun rasik -an. Tambe ne’e, nia hakarak hatudu ba povo Timor katak Unidade Nacional maka sai chave atu hadau Ukun Rasik-An. Basá, nia observa mos-mos katak molok mota ka we ida hatudu nia an hanesan we-inan ka mota-inan ne’e, we oan ka we kdadalak barak mak suli hamutuk foin sai mota inan ida, nebé la iha tan força ida atu taka ka atu hamaran. Sa tan iha tempo udan bo’ot ne’e ita so tur hodi asiste de’it mota tun no mota lori sasan ka animal ruma. Tamba ne’e, mota ka we inan ne’e resultado husi kdadaakl kiik oan sira nebé suli mutuk.
Tamba ne’e, Borja hakarak lori kdadalak suli mutuk ne’e hodi hatudu Unidade Nacional povo Timor nian. No UNIDADE nebé Borja kolia ne la ses husi Nicolau nia hanoin nebé dehan: sentiment ida de’it, hanoin ida de’it hakarak hakarak ida de’it Ukun Rasik-An. Tamba ne’e, sentimento, hanoin no hakarak sira nebe barak ne’e quando suli hamutuk sai ida de’it, mais facil atu hadau Ukun Rasik-An no mais facil mos atu hadia rai no povo ida ne’e nia moris. Ne’eduni, Unidade Nacional ne’e tenke hatudu liu husu colaboração mútua katak colabora ho fuan mos no laran mos ba bem estar povo nian.
Tamba ne’e, hare ba situação ohin loron, Timor precisa hametin Unidade Nacional katak unidade entre povo ho povo hodi hili ema nebe soi atu ukun, no unidade entre nai ulun sira atu hatur consensus hodi tane as programa estado nian. Ne’eduni, precisa hotu-hotu soe hamutuk força atu bele suli hamutuk hodi hetan força bo’ot ida, nebé la iha tan força seluk atu impede ka haketak, atu nune’e, ita bele to’o objectivo comum nebe povo hotu hein. Basá, unidade mak sai chave, se la ho unidade ita sei falha ba beibeik hanesan Xavier do Amaral dehan iha nia discurso katak ita nia avo sira falha atu hetan Ukun Rasik-An ne’e, tamba sira lakona condição necessária ida mak UNIDADE, “faltou-lhes uma das condições básicas na luta armada – a UNIDADE! (NICOLAU, P. 138). Neduni nia afirma liu tan katak “A união faz a força, a força faz a revolução, a revolução liberta o homem” (NICOLAU, P. 389). Katak Unidade mak sai chave ba Ukun Rasik-An no unidade ne’e nia resultado mak hatudu iha referendum. Basá, husi referendum hatur unidade, hodi decide Ukun Rasik-An.
Tamba ne’e, Ukun Rasik-An ne’e conta ho kosar-wen no mata wen povo hotu nian, katak povo sira nia mata-wen no kosar wen suli hamutuk sai tiha we inan bot ida nebé ita hanaran REFERENDUM. Basá, ita hetan referendum ne’e, tamba povo nia mata-wen suli bebeik no povo nia kosar-wen turu bebeik no povo nia ran fakar bebeik mak Bispo foti responsabilidade hakerek carta haruka ba ONU hodi husu referendum “Tomo a Liberdade de escrever a sua Exelncia o Senhor Secretário-Geral para levar ao seu conhecimento que o processo de descolonialização de Timor Portugal ainda não está resolvido pelas Nações Unidas e convem nãon deixá-lo no esquecimento […] venho pedir ao Senhor Secretário-Geral para iniciar em Timor o processo de descolonialização mais normal e democrática que é a realização de um REFERENDUM” (Carta de pedido REFERENDUM). Sira ne’e hotu hatudu klean liu Bispo nia espírito nacionalis no patriotismo ba rai no povo ida ne’e.
Bispo hare klean liu katak povo ida ne’e terus liu ona mak ho fuan no laran mos hakerek carta hodi husu referendum atu Timor decide nia destino hodi kaer rasik kuda talin no ukun rasik ita rain. No ikus mai Povo Timor hamrik hamutuk hodi hatudu duni hodi hatudu Unidade Nacional, hodi decide ona destino rai Timor nian. Tamba ne’e unidade Timor oan nian ne’e importante, maibé ba Nicolau Lobato molok atu hatur Unidade Nacional atu liberta povo precisa buat hirak ne’e “Mas para libertar o povo, é preciso que cada um se aperte primeiro de si mesmo. É preciso libertarmo-nos dos nossos preconceitos, da nossa autossufciência, da nossa sobracena do nosso comodismo, no nosso fraco sentido de responsabilidade” (NICOLAU, P. 102).
Uluk eleição dala ida de’it decide kedas destino Timor nian, maibé tansa ohin loron ita halao eleição ba dala 5 ona, maibé la decide povo nia destino, la muda povo nia moris, hetok hamosu problema oioin, hamosu crise oioin, hamosu grupo oioin, hamosu odio malu, hamosu trata malu, hamosu oho malu, hodi aumenta problema barbarak hodi hatodan liu tan povo nia moris. E pior liu nai ulun sira kria grupo oi-oin hodi soran povo, halo povo hare malu matan la mos, halo povo hare malu hanesan fuik ho let.
Afinal, uluk iha tempo luta ne’e Nicolau hare mosmos ona katak Povo Timor ne’e ida de’it; hanoin ida de’it, sentimento ida de’it hakarak ida de’it: Ukun Rasik-An “De Fronteira a Lautém, de Oe-Cusse a Jaco, passando pelo Atauro, um só território, uno e indivisível, uma só nação, uma só pátria, um só povo com um só sentir, um só pensar em um só desejo: INDEPENDÊNCIA” (NICOLAU, P. 92). Maibé, tansa ita lakon ona sentimento hirak ne’e? Tansa, ohin loron ita la hanoin ida de’it ona, la iha sentimento ida de’it ona atu hadia rai no povo nia ida ne’e nia moris? Sasa sa los hae nalu e se”se se los se”?
SASA SA MAK HALO E “SE SE LOS SE”?
Iha Borja da Costa nia poesia Kolele mai nia hatur questão ida ne’e iha segundo estrofe hodi dehan “Sa sa hae nalu, o batar la fulin; Sa sa hae nalu, o hare la buri”. Questão ida ne’e, ba ema to’os na’in ida nia hatene ona atu explica oinsa, tamba nia hatene no domina didiak ona, tansa mak to’o ida la fo batar fulin no hare la burit. Ba lutar dor na’in ida mos nia hatene explica tansa mak ita la mana hela de’it funu ne’e? Nune’e, mos ba makaer ukun na’in ida nia hatene mos-mos atu explica tansa mak desenvolvimenta ba rai ida ne’e seidauk diak hela de’it? Iha tempo ohin loron se ita bele reflete klean liu karaik ita sei dehan nune’e “Sasa sa mak halo povo terus ba bebeik, “se se los se” mak halo povo susar ba bebeik?
Contudo, Borja coloca batar fulin ne’e hanesan ukun rasik -an ka destino atu moris diak ba povo no rai ida ne’e. Tamba ne’e, ba to’os na’in sira comprede diak liu questão ida ne’e “Sa sa hae nalo o batar la fulin no o hare la buri”. Wainhira, ita husu ba to’os na’in ida tan sa batar la fo fulin no hare la burit, sira iha ona resposta ba questão ne’e. Primeiro, hakarak ka lakoi sira sempre fo sala ba natureza katak udan-ben la iha ou anin makas liu mak estraga tiha batar nia funan ida atu fo fulin ne’e. Segundo, questão baruk ten ka la koi hamos batar nia hun, la halo lutu no la tau matan ba to’os. Tamba ne’e, se to’os nain diak nia sei la lakon esperança atu hetan batar fulin ho hare burit. Neduni, questão udan ben la mai ne’e hatudu ba capaidade to’os nain nian atu hare sinais dos tempos katak tempo nebé mak pas atu kuda hare no batar, se to’os nain la iha capacidade atu hare sinais dos tempos concerteza batar no hare sei la fo fulun nebé diak. Konba questão baruk ten ne’e hatudu ba to’os nain nia creatividade atu serviço, se nia iha creatividade du’ut sei la estraga batar no animal sei la estraga to’os. Tamba nia usa termo tetun terik nian ida bolu HALULUN katak “ohin mai hau nian, aban ba fali o nian, bairua ba sira seluk nian” katak oinsa to’os nain halo contrato hodi colabora ho nia atu bele hetan resultado diak katak batar fo fulin hare mos bele burit.
Maibé, iha questão ida batar la fulin no hare la buri ne’e Borja hakarak bolu atenção ba povo Timor hotu atu matan moris no neon nain ho processo luta ba Ukun Rasik-An ne’e. Tamba ne’e, Borja coloca situação Timor nian iha momento nebé hanesan batar nebé la fo fulin, katak povo moris iha tristeza nia la ran tan hare Ukun Rasik-An ne’e hanesan batar nebé la fo fulin. Tamba ne’e, Borja hakarak lori Timor oan hotu atu reflete tansa ukun -an ne’e seidauk hetan hela de’it. Ne’eduni Borja hakarak coloca questão ida “sa sa hae nalo” ne’e atu hatudu ba impedimento sira nebé la consegue halo timor oan hamutuk hodi atinge Ukun Rasik-An. Tamba ne’e, resposta ba questão ne’e maka nia hasai tan fali poesia kdadak suli mutuk fila we inan ne’e hodi bok Timor oan sira nia espírito nacionalismo no patriotism atu hamrik hamutuk hodi defende Ukun Rasik-An.
Contudo, ba Borja da Costa, Nicolau Lobato e Xavier do Amaral Unidade Nacional ne’e mak chave atu hetan batar fulin ka kaer rasik kuda talin. Questão ida seluk konba “se se los se” ne’e atu hatudu ba Timor oan sira nebé lakoi ukun rasik ka hare Ukun Rasik-Anne’e hanesan relismo atroz, coisas inúteis, nebé Nicolau bolu reacionários. Tamba ne’e atu manan ema sira ne’e mak Xavier dehan tenke tau as unidade hanesan condição necessária. Unidade ne’e hatudu liu husi colabora atu serviço hamutuk ba bem comum rai no povo ida ne ninian.
Ohin loron ne’e questão rua ne’e sei vale nafatin atu ita reflete hamutk katak sa sa hae nalo povo terus bebeik no sese hae nalo povo susar ba beibeik? Ita ukun an tinan 20 resin ona no ita sai sasin ba buat barak ona atu ita bele hatudu sese los se mak halo povo terus no sasalos sa mak halo povo susar bebeik. Tamba ne’e, eleição PR besik ona, ita tenke hamutuk fihir didiak ema mak fo voto atu nune ita nia voto ne’e bele lori moris diak mai ita. Se ita hili sala ema tinan-tinan, ita sei halerik naftin katak sese los se mak haruka imi hili nia no sa sa los mak halo nia sai tiha nune’e. Ne’eduni, hili ema nebé iha perspectiva diak ba rai ida ne’e, no hili ema nebé iha visão luan ba povo no rai ida ne’e, atu nune nia sae bele halo buat ruma ba rai no povo ida ne’e. No liu-liu moris tuir constituição hanesan lei fundamental, atu atinge objectivo estado nia nebé hatur ona iha preâmbulo constituição katak “construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraternal”. Contudo, oinsa ita bele hare Constituição hanesan paradigm única atu lori ema hotu ba moris diak.
Inconsientemente, povo Timor moris hela iha mistério doloroso, katak povo Timor moris hela iha misterio terus no susar nia laran. Primerio mistério doloroso, ita sei hanoin katak ita nia estado ne’e moris hela iha incerteza política ida nebé rohan laek. Segundo misterio doloroso, ita sei hanoin katak ita nia cofre Estado mamuk, maibé governo obriga an de’it. Terceiro mistério doloroso, ita sei hanoin katak Governo halo tun-halo sae atu sustenta governação maibé susar los. Quarto mistério doloroso, ita sei hanoin katak povo arasca hela tamba osan la iha, Covid lori tan aitarak EE, SS, CO mai tau hodi kbit ba Povo nia leten halo povo moris todan tan de’it. Quinto mistério doloroso, ita sei hanoin katak povo sira halo hela oração lori hein eleição PR nebé sei mai, atu bele kore tiha fukun ne’e.
Tamba ne’e, atu povo la bele hela metin de’it iha mistério doloros nian maka ita precisa tetu didiak iha eleição PR ho PN hodi hili ema nebe diak hatene serviço hamutuk, hatene tau as interesse comum, hatene usa didiak nia competencia. Hili ema nebe hatene hatur didiak modelo desenvolvimento ida nebe ma diak ba Timor. Se lae, tinan-tinan ita sei halerik hela de’it poseia Borja nian ne’e hodi dehan: sasa sa los mak halo desenvolvimento ba rai ida ne’e lao kudeik ba beibeik no sese se los mak halo? Tamba ne’e, hili ema nebe bele iha capacidade atu halibur nai-ulun sira tur hamutuk hodi define modelo desenvolvimento ida nebe mak diak liu ba povo no rai ida ne’e. Atu nune’e, ita bele investe osan barak hodi garante nia qualidade no continuadade. Se lae, ita tinan tinan iha PR foun, iha governo foun, iha parlamento foun maibé ita sei la halo buat ida atu hadia rai no povo ida ne’e nia moris. Osan ita iha, ema ita iha, mabe sasa sa los mak halo ita la ba oin?
CONCLUSÃO
Ba povo kbi’it laek sira diak liu lalika radical ba partido tamba sira precisa ita iha momento votação deit, basá hakerek nanis ona iha constituição katak soberania reside no povo, maibé liu ida ne’e ita ne’e se lerek ba sira. Tamba ne’e, lalika kesi an ho partido hodi limita ita nia Liberdade atu hili no sacrifice ita nia consciência, tamba dala barak ita hare hela partido ne’e ukun la diak maibé tamba ita radical liu, atu mate iha bandeira partido nian hun, maka ita contribui mos ba terus no susar rai ida ne’e nian. Basá, sira nebe povo fo fiar ne’e sira nia oan escola iha fatin didiak de’it, povo nia oan escola iha fatin nebe estado la tau matan, sira hela iha uma didiak, povo hela iha uma nebe estado la tau matan. Maibé, tansá, ita hare hela problema sira ne’e maibé ita continua hili sira? Ema nebe iha kakutak tetu ba, ema nebe iha matan hare ba!
Tamba ne’e, fihir didiak mak hili la bele taka matan mak hili, hili ida nebé bele lori ita sai husi misterio doloroso, atu ita bele sente netik hanesan cidadão ida nebe goja direito hanesan ho sira seluk. Se lae, tinan bailoro ita mak terus ita mak softer, sofre tamba hili sala ema, fiar sala ema. Tamba ne’e, barani atu hili ho Liberdade no responsabilidade, tamba ne’e lalika estraga vota ba ema nebé ita dúvida ho nia capacidade no integridade, tamba se ita la regra fini Unidade Nacional liu husi ita nia voto hodi hili ema ida, ita nia voto sei la vale, no ita sei halo kole an ba vota hela de’it. Tamba ne’e, fo vota dala ida, no fo vota nebé qualidade, atu lori moris diak ba rai no povo ida ne’e. Tamba barak liu mak iha campanha mai hanesan los Salvador, maibé liu campanha at liu traidor; Hetan povo la conhece, hetan povo la liga.
Atu Timor sai husi inserteza polítika, hodi hetan serteza polítika atu dingifiaka Estadu de Direito Demokrátiku; buat nebé importante mak KONSENSUS hodi haburas unidade naciona. Katak oinsa lider partidu sira loke fuan, loke laran ba malu, hodi tur hamutuk atu buka pontu komun ida, nebé bele hakuak ema hotu hodi tane as dignidade estadu nian, liu husi tane as interesse komum ba ema hotu. Tamba ne’e, mak sua santidade Papa Francisco iha Nia Encíclica Fratteli Tutti bolu ba político sira atu halo polítiku nebé diak “[…] a política melhor, é a política colocada ao serviço do verdadeiro bem comum” (Fratelli Tutti: P. 40). Ne’e duni, ba sua Santidade melhor polítika ne’e, tenke hatur iha cultura do encontro katak “nos aproxima como povo, querer encontrar-nos, procurar pontos de contacto, lançar pontes, projetar algo que envolva a todos” (Fratelli Tutti: P. 57).
Ne’eduni, Unidade Nacional tenke hatudu iha prática katak se mak manan, se mak lakon ita colabora hamutuk nafatin ba diak rai no povo ne’e nian. No programa hotu-hotu nebé partido sira apresenta iha campanha tenke halibur hamutuk hodi define didiak programa estado nian, tamba povo barak mak sai ona sasin iha campanha. Tamba ne’e, tenke dignifica povo nia voto no responsabiliza ba programa campanha nian. Ne’eduni, iha eleição mana ka lakon ita Timor oan nafatin fo liman ba malu hodi tane as Unidade Nacional Timor oan nian.
Artigu ne’e responsável tomak Hakerek na’in nian!