Kura Kanek Istóriku sira: Estratéjia Rekonsiliasaun Timor Leste Pós-1999

banner 120x600
98 Views

G-NEWS (DILI) — Iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, Timor Leste sai sasin ba momentu istóriku wainhira nia populasaun vota ba ukun-rasik-an husi Indonesia iha referendu ne’ebé hala’o ho supervizaun Nasoens Unidas (ONU) nian. Referendu ne’e la’ós de’it determina destiñu Timor Leste nian, maibé hahú mós prosesu rekonsiliasaun ne’ebé naruk no kompleksu entre Timor Leste ho Indonézia.

Molok referendu, Timor Leste esperiensia ona períodu instabilidade ne’ebé naruk hafoin adere ba Indonézia iha tinan 1975. Durante tinan ruanulu-resin-haat tuir mai, konflitu ne’ebé prolongadu no violasaun direitus umanus sai parte ida husi moris loroloron nian iha rejiaun ne’e. Presaun internasional no enkorajamentu husi movimentu Independensia Timor Leste ikus mai lori parte rua ba meza negosiasaun.

banner 325x300

Referendu tinan 1999 hala’o hanesan parte ida husi akordu entre Indonézia, Portugál no ONU, no ho objetivu atu determina se Timor Leste sei nafatin halo parte iha Indonézia ho estatutu autónomu espesiál ka hili atu sai independente. Hili ida ne’e refleta esperansa povu Timor Leste nian ba futuru ida ne’ebé di’ak liu no independente liu.

Rezultadu referendu konfirma duni maioria povu Timor Leste nia hakarak ba ukun-rasik-an. Maibé, desizaun ne’e hamosu laloran violénsia no destruisaun boot husi grupu pro-integrasaun sira ne’ebé la simu rezultadu. Situasaun ne’e obriga Timor Lorosa’e barak atu halai no hamosu estragu boot ba infraestrutura.

Komunidade internasionál intervein hodi haruka tropa manutensaun pás no ajuda umanitária. ONU, liu husi UNTAET (Administrasaun Tranzisaun Nasoens Unidas iha Timor Leste), kaer administrasaun Timor Leste no hahú prosesu rekonstrusaun.

Iha situasaun tensu ida ne’e nia leet, pasu rekonsiliasaun entre Timor Leste ho Indonézia importante tebes. Iha nível governu, nasaun rua ne’e hahú halo esforsu atu estabelese relasaun ne’ebé di’ak liu. Iha tinan 2002, hafoin Timor Leste hetan independénsia, Indonézia no Timor Leste asina akordu ida ne’ebé regula relasaun diplomátika no kooperasaun bilaterál. Pasu importante ida iha prosesu rekonsiliasaun maka hari’i Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun (KRR) iha Timor Leste, ne’ebé ho objetivu atu fó sai lia-loos kona-ba violasaun direitus umanus durante períodu integrasaun ho Indonézia.

Importánsia rekonsiliasaun nian la’ós de’it bele haree iha relasaun diplomátika maibé mós iha relasaun entre ema sira. Enkontru ema-ba-ema, interkámbiu kulturál, no programa edukasionál sira hala’o atu hadi’a relasaun entre nasaun rua no sira-nia sosiedade. Esforsu rekonsiliasaun ida-ne’e envolve diálogu nakloke no hakarak atu komprende no perdua pasadu nakukun.

Maski prosesu rekonsiliasaun ne’e nakonu ho dezafiu no presiza tempu, pasu sira ne’ebé parte rua foti hatudu sira-nia kompromisu atu la’o ba oin. Indonézia no Timor Leste, ho apoiu husi komunidade internasionál, serbisu hamutuk hodi hari’i relasaun respeitu no benefísiu ba malu. Ohin loron, maski istória konflitu sai nafatin parte ida husi narrativa nasaun rua nian, sira-nia relasaun hatudu katak ho intensaun di’ak no esforsu hamutuk, dame no rekonsiliasaun posivel.

Referendu 1999 la’ós deit hanesan pontu virajen ida ba Timor Leste maibé mós marka inísiu viajen rekonsiliasaun ida ne’ebé hatudu importánsia diálogu no kooperasaun hodi kura kanek pasadu nian no hari’i futuru ida ne’ebé di’ak liu.

Rekonsiliasaun entre Timor Leste ho Indonézia iha ona impaktu pozitivu lubuk ida, tantu ba nasaun rua ne’e no mós ba rejiaun jeralmente. Impaktu pozitivu balu inklui:

  1. Hadi’a Relasaun Diplomátika: Rekonsiliasaun ajuda ona hadi’a relasaun diplomátika entre Timor Leste no Indonézia. Ida-ne’e loke dalan ba kooperasaun ne’ebé di’ak liu no diálogu konstrutivu kona-ba asuntu rejionál oioin.
  2. Estabilidade no Seguransa Regional: Ho rekonsiliasaun, Timor Leste no Indonézia kontribui ona ba estabilidade no seguransa rejiaun Sudeste Aziátiku. Relasaun ne’ebé armonia liu hamenus potensiál ba konflitu no hasa’e kooperasaun kona-ba asuntu seguransa rejionál.
  3. Kooperasaun Ekonómika: Rekonsiliasaun kria ona oportunidade atu hasa’e kooperasaun ekonómika. Porezemplu, komérsiu transfronteirisu, investimentu no projetu infraestrutura ne’ebé envolve nasaun rua bele hasa’e kreximentu ekonómiku no bem-estar sosiál iha parte rua.
  4. Dezenvolvimentu Sosiál no Kulturál: Relasaun di’ak liu entre nasaun rua ne’e loke oportunidade ba interkámbiu kulturál no sosiál. Ida-ne’e bele haburas komprensaun no toleránsia entre komunidade sira no hametin sentimentu amizade nian.
  5. Hametin Soberania no Jestaun Rekursu: Ho kooperasaun ne’ebé besik liu, nasaun rua ne’e bele servisu hamutuk iha jestaun rekursu naturál no fronteira ho efetivu liu, hamenus konflitu relasiona ho rekursu no hasa’e benefísiu ba nasaun rua ne’e.
  6. Hadi’a Reputasaun Internasionál: Susesu husi rekonsiliasaun ne’e mós hadi’a reputasaun internasionál husi nasaun rua ne’e. Ida-ne’e hatudu kompromisu ba pás no rezolusaun pasífika ba disputa sira, hasa’e sira-nia imajen iha komunidade internasionál nia matan.
  7. Kapasidade Edukasaun no Rekursu Umanu: Kolaborasaun iha area edukasaun no formasaun bele hasa’e kapasidade rekursu umanu iha Timor Leste, tulun iha dezenvolvimentu nasaun no hametin instituisaun sira.

Rekonsiliasaun ida-ne’e la’ós de’it ajuda kura kanek istóriku sira maibé mós loke oportunidade foun sira ba kooperasaun no progresu mútuo.

Solusaun

Futuru ne’ebé armonia no prósperu entre Timor Leste no Indonézia bele hari’i liu husi pasu estratéjiku lubuk ida ne’ebé foka ba hametin kooperasaun no komunikasaun. Primeiru, importante atu aumenta diálogu diplomátiku regulár no nakloke entre nasaun rua ne’e. Ida-ne’e sei ajuda rezolve kestaun sira ho maneira pasifika no garante katak parte rua kompriende ida-idak nia nesesidade no preokupasaun.

Iha kampu ekonómiku, kooperasaun luan no klean liu bele hametin relasaun bilaterál. Projetu infraestrutura konjunta no inisiativa investimentu bele fó benefísiu ekonómiku mútuo no apoia kreximentu iha nasaun rua ne’e. Aleinde ne’e, dezenvolvimentu projetu hamutuk iha setór enerjia renovável no jestaun rekursu naturál bele hametin lasu ekonómiku no kria oportunidade foun.

Importante mós atu hametin lasu kulturál sira liu husi programa edukasionál sira no troka kulturál sira. Bolsa estudu, formasaun no programa interkámbiu estudante sira bele ajuda hari’i komprensaun no amizade entre jerasaun foin-sa’e sira husi nasaun rua ne’e. Ida-ne’e la’ós de’it hametin relasaun bilaterál sira maibé mós kria ponte sira ne’ebé di’ak liu ba kooperasaun iha futuru.

Kona-ba rezolusaun disputa, dezenvolve mekanizmu efetivu no justu atu maneja konflitu sira bele prevene tensaun no garante solusaun konstrutivu. Kooperasaun kona-ba asuntu seguransa rejionál importante mós atu mantein estabilidade rejionál no kontra ameasa sira ne’ebé bele afeta pás.

Apoiu ba dezenvolvimentu sustentável iha Timor Leste, inklui asisténsia téknika no finanseira husi Indonézia no komunidade internasionál, bele aselera prosesu dezenvolvimentu no hadi’a bem-estar komunidade nian. Promosaun investimentu no apoiu ba empreza ki’ik no médiu sira mós bele hametin ekonomia no kria empregu.

Importante atu responde ba impaktu sosiál no ambientál husi kooperasaun ekonómika ho aprosimasaun ida ne’ebé sustentável, hodi garante katak benefísiu sira ne’e ekuitativu no la prejudika sosiedade ka meiu-ambiente. Envolve komunidade lokál no organizasaun sosiedade sivíl sira iha prosesu rekonsiliasaun no kooperasaun mós sei garante katak polítika sira ne’ebé adota refleta interese povu nian no promove partisipasaun ativu.

Ho pasu sira ne’e, Timor Leste no Indonézia bele hari’i futuru ida ne’ebé armonia liu, estavel no prósperu ba povu nasaun rua ne’e.

Redasaun G-NEWS

relavante