Sofistas iha Diploma edukasaun, mukit iha prátika “ID falsa domina sosiedade”

banner 120x600
129 Views

G-NEWS (DILI) – Tinan ida ne’e nu’udar tinan polítiku. Tinan ne’ebé líder Partidu Polítiku sira, faan sira nia programa polítiku, ba sidadaun sira, militante sira, no públiku tomak atu sosa ka laran monu karik, bele fó ka depozita iha loron 21 fulan Maiu tinan ne’e, nune’e sira bele hetan oportunidade hodi bele líder Órgaun Estadu sira iha Parlamentu Nasionál no Governu.

Ita haree, buat ne’e realistiku duni, tanba líder partidu sira faan programa sira, ho lia-fuan renda-renda, lia-fuan mesak furak deit, maibé implementásaun, depende ita observa tinan lima mai kuandu loron 21 fulan nu’udar loron determinante.

banner 325x300

Iha mundu dijitalizadu, papel plataforma dijital mós kompetetivu ho mídia konvensionál sira. Labarik ehh boot, joven ka katuas, utiliza Smartphone hodi akompanha situasaun polítika sira iha rai-laran, tantu mós rai-liur. Hirak ne’e hotu tan plataforma dijitál invade ita nia kakutak, maibé utilizasaun ne’e depende utente sira nia konsiensia. Katak kuandu uza sala, signifika ema ne’ebé matenek ho konsiensia boot mak bele lakon ho smartphone nia influênsia.

Iha Timor, identidade falsa barak loos iha plataforma dijital. Uza identidade falsa hodi hamosu krítiku, sujestaun, no piorl liu tán mak trata ka atake ema nia personalidade, kontribui informasaun falsa, no uza meius ida ne’e hodi kria instabilidade seguransa.

Kuandu Siklu Viciozo ne’e buras iha rai-ne’e, inklui mós instituisaun Estadu sira, sei la eduka sidadaun sira, sei la eduka alin-oan estudante sira ne’ebé ho tinan ki’ik utiliza ona smartphone, kuandu asesu, sei influênsia sira nia psikolójia, ikus mai sira sai vítima ba prezensa plataforma dijitál ne’e.

Kuandu programa Partidu sira nian mak la konvense ona ka influênsia sidadaun sira, ne’e sinal katak, povu lakon konfiansa. Ne’e partidu polítiku sira mak tenke halo reflesaun, tenke rekonhese sala ka fallansu sira ne’ebé iha, nune’e iha periódu tinan lima tán, bele hetan hikas konfiansa foun ba jerasaun foun sira, nune’e bele hetan oportunidade atu ukun rai ne’e. Se uza bebeik identidade falsa iha sosiál mídia, ne’e la kontribui edukasaun sívika ida ne’ebé pozitivu, maibé atu estraga sidadaun sira psikolójia, no fas parte atu kontribui instabilidade.

Tenke mantein programa, hafors argumentu hodi konvense sidadaun sira, laos uza plataforma dijitál nia prezensa ne’e hodi halo atakasaun, defama, no hasai lia-fuan la edukativu ba ema nia personalidade.

Ita observa ho konteúdu ka narativa hosi públikasaun sira iha sosiál mídia liu-liu iha Facebook, utente sira ne’e laos ema ho analfabetismu, maibé sira ne’e ita bolu no konsidera ema Sofistas. Sofistas katak, ema sira ne’ebé iha konhesimentu ka kapasidade. Entaun atu hateten saida iha ne’e katak, plataforma dijital mak domina no hamate ona sofistas sira nia kapasidade, duke analfabetismu. Tanba ita nia tiun sira ka tian sira, inan-aman no maun-alin sira ne’ebé ho edukasaun mínimu ne’e la efetivu uza plataforma dijitál, tanba sente an katak, ho esperiensia mínimu ne’e lakohi atu hateten argumentu iha mídia tanba tauk, maibé ema matenek na’in sira mak sai fali nune’e, ida ne’e ita bolu saida karik….!!!

Enkuantu Sofistas sira mak utiliza sala prezensa plataforma dijitál, sira ne’e rasik la iha sentidu Nasionalismu no patriotismu ba rai ne’e, maske sira nia ibun ko’alia kona-ba libertasaun povu, maibé fuan hatudu momos katak, traidor ba dezenvolvimentu mak sira ne’e.

Siklu Viciozo ne’e sei kontinua buras kuandu ambisaun, arogante sei domina ema sofistas sira, no sira nia interese no egoismu seidauk atinji, sira sei uza meius oi-oin, razaun oi-oin, hodi hato’o argumentu seim razaun.

Diak liu, tenke hamutuk, iha vizaun ida, ba povu ida deit, maske diferensia ideolójia. Kuandu líder istóriku sira mak la iha ona, ka hosik tiha rai no povu ne’e tanba tinan ka ba fatin seluk, responsábilidade jerasaun foun sira ba rai ne’e ita sei kestiona, tanba aktus no karater sira iha situasaun atúal ne’e mak sei konfunde, tanba ida-idak mai ho interese pesoal, grupu no seluk tán.

Diak liu hamosu konsensus Nasionál. Líder nasionál no istóriku sira hamutuk halo konsensus ida bs Timor Leste tomak. Ezemplu, partidu Fretilin, CNRT, PLP, no partidu sira seluk tán hamosu plataforma ba Estadu nian ida katak, Partidu ne’ebé deit, Governu ne’ebé deit, sei la iha póder polítiku atu muda ka reve programa ne’ebé inisía ona. Programa ne’e nafatin kontinua lao, to’o atinji duni objetivu prisípal sira. Programa Partidu ne’ebé aprezenta ba, haree hosi interese nasionál mak foin bele enkaixa iha plataforma Dezenvolvimentu Estadu nian. Ida ne’e mak akontese, sei hamosu unidade nasionál, hodi kontribui.ba Bem-Estar povu nian, hamenus númeru dezempre tanba iha investimentu bar-barak, númeru violênsia menus, estabilidade governativa lao diak, dezenvolvimentu Nasionál furak.

Atu konklui ba narativa ida ne’e, diak liu sosiedade tomak, matenek na’in sira, kombate ona informasaun falsa sira, tanba ho kontribuisaun atakasaun no ajitasaun ho negativu, ita hotu nu’udar timoroan rasik mak hakarak lori rai ida ne’e ba hakoi iha rai-naruk, hakarak atu Kamboleta tiha Povu ida ne’e kuandu ego, interese pessoal no no interese grupu domína ita, no kapasidade edukasaun boot, la konsege konvense líder sira atu hatur unidade nasionál, hatudu katak ita falla, falla komunga prinsípiu saudozu rihun ba rihun ne’ebé mate tanba Timor Leste.

Susesu ba Timor Leste, susesu ba Dezenvolvimentu, referendum iha loron de 21 de Maiu de 2023, nu’udar loron ne’ebé deside distinu povu Timor nian ba bem-estar, nasaun nia futuru sei diak, sei dignifika éroi sira nia luta. Tanba ne’e deside ho matenek, deside ho konsiênsia ba partidu sira ne’ebé hakerek nanis ona iha ita nia fuan, labele monu ba propaganda oi-oin, ajitasaun oi-oin satan lia-falsa sira ne’ebé deskredita líder sira nia kapasidade no kualidade, ka nia personalidade. Mai hamutuk, hamutuk dala ida tan, hamutuk hodi, deside tan Hili ba, hili ho fuan, mak solusaun ideal ba Dezenvolvimentu Nasionál.

Redasaun G-News

relavante