Defaktu rai Naktuka-Citrana iha Oé-Cusse ne’e Timor-Leste nian

Hakerek-na'in: Delsio Guimarães
banner 120x600
174 Views

G-NEWS (OPINIAUN) – Artigu ida ne’e, responsábiliza hosi hakerek na’in, no Redasaun G-News iha responsabilidade ba publikasaun.

Area Naktuka Citrana – RAEOA sai trading topics iha semana ne’e hafoin viral iha Mídia sosiál, kuaze públikasaun sira fo sai kona-ba planu viazem Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão halo vizita ba Indonézia atu asina memorandu intedementu kona-ba baliza rai entre Timor-Leste ho Indonézia, hatudu mós katak iha estaka ne’ebé ema balun tau tama liu área ne’ebé Povu Oé-Cusse hala’o aktividade Agrikultura ne’ebé dehan se estaka ne’e mak los entaun Timor-Leste sei lakon nia rai kuaze hektares 270 resin.

banner 325x300

Interesante, artigu ne’e lori ita ba deskobre oi’tuan faktu no realidade sira, hateke oi’tuan ba kotuk hodi ánaliza literatura barak ne’ebé istoriador sira hakerek kona-ba istória Rai Timor nian, liu-liu Malae sira hosi kontinente Europeia halo exodus ho ro ahi ba rai sira iha Asia hodi buka riku soin, kazu iha Rai Timor maizumenus iha tinan 1515 Malae Portugés ho misaun Misionáriu sira sama ain da-huluk iha Rai Enklave Oé-Cusse-Lifau, iha sorin seluk Nasaun Olandes mós hala’o expedisi ba Indonézia iha tinan 1596. Objetivu sira nia prezensa iha Ilha Timor ne’e atu lori relijiaun, buka riku soin, ai-kameli, kafe no riku soin sira seluk atu explora ba sira nia interese.

Iha tinan 1642, Portugés sira halo viazem expedisaun militár ho ró ahi ne’ebé lidera hosi Francisco Fernandes, objetivu hosi expedisaun ne’e mak atu hafraku Liurai sira nia ukun iha Timor no hakarak okupa Ilha Timor nian, hakarak kria konflitu entre Liurai no Povu no ho ida ne’e sira bele aporveita.

Iha tinan 1651 Olanda hahú okupa área sorin Kupang atu kobre Timor Osidental, ne’ebé Portugal nia baze aktividade mós lao no kontrola iha área Flores, nune’e Portugal halo reazen ba aktu Olanda nian, Portugal muda kedas sira nia báze husi Flores ba Lifau Oé-Cusse, to’o ona tinan 1702 mak Portugal deklara ofisialmente katak Timor sai parte ida husi kolonia Portugés ne’ebé hanaran Timor-Portugues no Lifau mak sai Kapital ba Kolónia Timor-Portugues, maibé Olanda lakohi simu aktu hosi Portugal ne’e no sira mós dehan iha influênsia iha Ilha Timor no kontinua rejiste.

Iha ona tinan 1859 mak Portugal ho Olanda konkorda malu, halo akordu ida ne’ebé asina iha Lisboa hodi fahe Ilha Timor ne’e ba malu, sira konkorda katak hosi área parte Timor Osidental ne’e pertense ba Kolónia Olanda nian no hosi Parte Timor-Leste nian ne’e pertense ba Kolónia Portugal nian, maibé kazu área Oé-Cusse ne’ebé pertense ba Timor Osidental ne’e Portugal ulun toos, hakarak mantein nu’udár sira nia area prinsipal ida ne’ebé tenke nafatin hola parte ba Portugal tanba hare ba sira nia Istória primeira vez sira sama ain iha Ilha Timor liuhosi Lifau-Oé-Cusse.

Tuir interese Olanda no Portugal Ilha Timor fahe hanesan ne’e maibé realmente seidauk nafatin rezolve problema fronteira (liña baliza) too tinan 1912, Timor Osidental rekoñese hanesan Timor-Olanda too 1949, enkuantu iha parte área Leste hosi Ilha ne’e koñesidu ho Timor-Portugés, kolónia Portugal nian to’o 1975 ne’e inklui Oe-Cusse Ambeno iha parte ilha Timor-Ocidental, Ilha Jaco, Atauro ne’ebé nia Kapital iha Dili.

Atribuisaun no definisaun baliza entre Kolónia Rai rua ne’e iha parte Oé-Cusse ho Kupang akontese iha tinan 1904 ne’ebé sira bolu konvensaun kona-0ba demarkasaun domíniu Olandes no Portugés iha Ilha Timor, iha konvensaun ne’e Portugal no Olanda deklara fahe rai sira ne’ebé disputa no defini liña markasaun baliza rai inklui oinsa kria ekipa hodi monta estaka tuir liña ne’ebé konkorda iha Konvensaun 1904 ne’e, konvensaun ne’e hamutuk artigo 15 ne’ebé asina iha Olanda-Den Haag iha dia 01 de Outubro 1904, maibé hafoin implementasaun Konvensaun ne’e, iha problema kona-ba terminasaun ba deliminatasaun fronteira dominiu Portugal no Olanda liu-liu iha artigo 3 parte 10, nune’e  iha tinan 1913, Prezidente Portugal no Rainha Olandes lori disputa ne’e to’o ba tribunal arbitrazen permanente.

Iha tinan 1914, tribunal arbitrazen permanente deside fo prémiu/hadia PCA (Permanent Court Award) ba Olanda ba buat sira ne’ebé koalia iha artigu 3 parte 10 tuir Konvensaun 1904 nian, katak liña baliza Olanda nian maka hosi Noel Bilomi to’o Noel Meto kontinua ho survei hosi baliza bazeia ba eskala mapa 1/50.000, maibe la ko’alia kona-ba área Naktuka (Mota Noel Besi) artigo 3 parte 1 katak  Hahú hosi mota Noel Besi iha ne’ebé nia hun hosi Ilha Betek bele hatudu tuir métodu astronómiku azimuth 30º47’LU tuir mota Noel Besi, Nole Niema Bidjael Sunan to’o fali nia orijen.

Iha tinan 1975, bainhira Indonézia invade Timor -Leste no Timor-Leste hola parte ba  Indonézia nu’udár provínsia ba dala 27, uza nafatin fronteira ne’ebé mak Portugal no Olanda husik hela hodi sai fronteira  provínsia Timor-Timur ho provinsia Nusa Tengara Timur, markasaun baliza ne’ebé hatuur iha estaka ne’ebé Timor-Timur  ho NTT hari’i sei iha nafatin to’o agora ne’e mak sai baze fundamental no evidensia ba Timor-Leste.

Depois Timor-Leste restaura nia Independensia, Juridikamente Timor-Leste konsidera Naktuka pertense ba soberania teritorial Timor-Leste bazeia ba dokumentu komprovativu tuir akordu iha konvensaun 1904 artigo 3 pontu 1 Mota Noel Besi área Naktuka nian ne’ebé pertense ba Timor-Portugues, tanba ne’e Timor-Leste iha Direitu exkluzivu atu dehan katak rai Naktuta nu’udár parte hosi Oé-cusse-RDTL.

Defaktu Oé-Cusse oan sira okupa rai Naktuka tanba sira mak hatene lolos kona-ba Rai Naktuka nee sira nian, ora ne’e Timor oan iha Osidental (Kupang) labele klaim/mai ezize atu hela tanba sira konsientemente no moralmente sira hatene katak ne’e laos ona sira nia rai, la pertense ona ba sira no laos rai eransa, sertamente Indonézia lakon rai ne’ebé uluk invade depois de rezultadu referendum 1999 no tanba mós Timor-Leste manan funu no konflitu politiku hasoru Indonézia, termu lakon lakon buat hotu, manan-manan buat hotu-hotu.

Se Indonézia nia preferénsia mak PCA (Permanent Court Award)  1914 klaim hodi dehan katak Naktuka ne’e pertense ba Indonézia tanba hadiah/premiu de’it hosi Olandes entaun ne’e interpretasaun sala tanba iha PCA ko’alia de’it kona-ba disputa iha segimentu Noel Bilomi no Noel Meto ida ne’e mak Portugal fo hadiah/award ba Olanda no laiha implikasaun no ligasaun ho liña delimitasaun entre parte rua que esplika klaru ona iha Konvensaun 1904 katak área Naktuta-Citrana Juridikamente Portugal nian.

Husi interpretasaun sala ne’e mak depois Timor-Leste ukun-an ona, Indonézia hahú provoka ba desputa Iha Naktuka, akontesimentu iha Malibaka iha 2005 tiru hasoru membru TNI nian ida hosi Satgas Pamtas RI-RDTL, lori atensaun no tensaun ba  Estado Timor-Leste no Indonézia atu responde ba situasaun ne’e, nune’e iha tinan 2005 Timor-Leste ho Indonézia hamosu tán  akordu ida ho naran  provisional agreement (PA) 2005, hodi konsidera área Naktuka nu’udár zona netral, hosi asina akordu ne’e hanesan tentativa ida ne’ebé Timor-Leste la antisipa kuidadu no hafraku kedas Timor-Leste nia pozisaun kona-ba Naktuta que lolos tenke mantein ho Konvensaun 1904 no disputa sira rezolve ona iha tinan 1914 no la presiza hamosu akordu provisional ne’e, agora interpretasaun la-hanesan mos ba akordu provisional ne’e, tuir Indonézia katak área steril/zona neutral ne’e tenke husik mamuk no labele halo aktividade ruma, maibé realidade Timor-Leste nian Povu Oé-cusse, Bene-Ufe, Nitibe hela iha ne’eba kleur ona, halo to’os no natar iha area Naktuka ne’e.

Ko’alia kona-ba Soberania Teritorial ne’e buat ne’ebé sensitivu, komplexu no tenke sai asuntu Nasionál nian ne’ebé lider sira hamutuk hodi rezolve no sai agenda principál atu kontinua luta no defende ita nia soberania hanesan uluk ita halibur forsa hotu atu luta hasoru inimigu, ita agradese ba Primeiro Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão tanba la-aseita atu asina akordu ne’ebé que komplexu no la lori vantazem ba Timor-Leste, espera katak Governu da-sia ne’ebé lideradu husi Primeiro Ministru Kay Rala Xanana Gusmão kontinua aprosima ho Estado Indonézia atu bele lori rezultadu di’ak ba Povu Timor-Leste, maibe bainhira esforsu hotu-hotu halo mak nafatin laiha soluasaun ba poblema naktuka maka, la sala karik bele lori kazu ne’e ba tribunal arbitrazen internasional mak deside tuir faktus historikus no juridiku, ba kazu ne’e Timor-Leste la presiza tauk atu lakon ka manan, maibé presiza ezize nia Direitu no tuir ha’u nia pontu de vista ne’e mos la afeta ba servisu bilateral entre rai rua.

VIVA RDTL – Obrigado wain

relavante