Narrativa kona-ba viajen Amerikanu ida ba fulan 1969

banner 120x600
531 Views

G—NEWS (SIÉNSIA) — Iha loron 20 fulan-Jullu tinan 1969, momentu monumentál ida iha istória ema nian rejista ho klaru. Iha lalehan nakukun nia okos, aviaun espesiál ida ho naran Apollo 11 nakfera hosi Rai, lori astronauta na’in tolu, Neil Armstrong, Buzz Aldrin, no Michael Collins. Maibé, sira na’in rua de’it maka sei tau ain iha superfísie lunár.

NASA, ajénsia espasiál Estadus Unidus nian, prepara ona misaun estraordináriu ida ho objetivu atu haruka ema dahuluk sira ba fulan. Prezidente John F. Kennedy, ne’ebé inspira nasaun ho nia diskursu iha tinan 1961, levanta objetivu ambisiozu ida-ne’e hanesan dezafiu boot ida ba Amérika. “Ami hili atu bá fulan iha dékada ida-ne’e no halo buat sira seluk, la’ós tanba sira fasil, maibé tanba sira susar.”

banner 325x300

Apollo 11, misaun ida ne’ebé maka hetan forsa hosi teknolojia avansadu no serbisu maka’as hosi sientista, tékniku no astronauta rihun ba rihun, prontu atu la’o dook liu fali buat ne’ebé maka umanidade imajina.

Semo Fulan nian: Barani iha Lalehan

Ró espasiál Apollo 11 lansa hosi Kabu Kennedy iha dadeer ne’ebé nabilan, lori mundu ba estadu tensaun no antisipasaun nian. Bainhira roket Saturn V nakfera, astronauta na’in tolu—Neil Armstrong, Buzz Aldrin, no Michael Collins—hasoru viajen ida ne’ebé dezafiante, ho gravidade ne’ebé dudu sira nia isin ba sira nia fatin.

Hafoin liu loron tolu iha espasu, Apollo 11 to’o iha órbita lunar. Armstrong no Aldrin hafoin ne’e tama iha módulu lunár, “Eagle”, hodi hahú sira nia tun ba superfísie lunár. Entretantu, Collins mantein iha módulu komandu nian, hodi tau matan no mantein misaun la’o ho di’ak.

Fulan: Ain-fatin dahuluk ne’ebé kona Rai Eternu

Hafoin hala’o tiha manobra lubuk ida no kalkula ho loloos tempu no pozisaun, módulu Eagle ikusmai tun iha superfísie lunár. “Houston, ami tun daudaun,” Armstrong hatete ho lian ne’ebé kalma maibé nakonu ho esperansa. Etapa dahuluk ne’ebé maka Neil Armstrong foti marka la’ós de’it realizasaun individuál ida, maibé hanesan marku istóriku ida ba umanidade tomak.

Bainhira nia tau ain iha superfísie lunár, Armstrong hasai liafuan sira ne’ebé sai hanesan símbolu ida ba realizasaun umana: “Ne’e pasu ki’ik ida ba [ema] ida, maibé saltu boot ida ba ema.” Mundu haree ho hakfodak, selebra umanidade nia triunfu koletivu hasoru limitasaun fíziku no mehi ne’ebé laiha limite.

Aldrin tuir, no sira na’in rua la’o iha superfísie lunár, foti amostra fatuk nian no kuda bandeira Amerikanu ida. Sira gasta oras rua resin hodi esplora superfísie, ke’e rai iha fulan, no harii esperimentu sientífiku ne’ebé ikusmai sei fornese koñesimentu foun barak kona-ba mundu esternu ida-ne’e.

Fila fali ba Rai: Selebra Glória

Hafoin pasa tempu badak maibé signifikativu iha fulan, Armstrong no Aldrin fila fali ba módulu lunár no kontaktu Collins ne’ebé hein iha órbita. Sira na’in tolu hahú sira nia viajen fila fali ba Rai, ho fuan nakonu ho esperansa, no lori ona ba uma liu fali amostra lunar sira. Sira lori fiar katak laiha limite ba saida maka ema bele atinji.

Iha loron 24 fulan-Jullu tinan 1969, Apollo 11 tun iha Oseanu Pasífiku, no astronauta na’in tolu simu ho mundu ida ne’ebé nakonu ho euforia no orgullu. Susesu ida-ne’e la’ós de’it vitória ida ba Estadus Unidus, maibé mós ba umanidade, ne’ebé asiste ho hakfodak katak fulan, ne’ebé uluk hanesan mehi ida, agora bele alkansa.

Legadu Eternu: Fulan no Ema hotu-hotu

Misaun Apollo 11 no pasu dahuluk sira iha fulan maka símbolu ida korajen nian, dedikasaun no mehi ida ne’ebé dura. Susesu ida-ne’e loke dalan ba esplorasaun espasiál liután, no maski ema sira la fila fali ba fulan iha dékada barak nia laran, realizasaun ne’e sai nafatin prova katak ho serbisu maka’as no determinasaun, buat hotu bele akontese.

Neil Armstrong nia aterrizajen iha superfísie lunár la’ós de’it marka realizasaun teknolójiku ida ne’ebé notável, maibé mós hatudu potensiál boot tebes hosi ema sira hodi dudu fronteira no buka mehi ne’ebé parese labele atinji. Bainhira ita hateke ba fitun iha lalehan, ita haree la’ós de’it distánsiane’ebé luan, maibé mós oportunidade ne’ebé laiha rohan ne’ebé hein atu esplora.

Onra no Prémiu dahuluk sira: Eroi sira nia fila-fali ba uma

Hafoin Neil Armstrong fila fali ba Rai iha tinan 1969, governu Estadus Unidus rekoñese nia realizasaun estraordináriu hodi fó prémiu no onra estraordináriu. Maski Armstrong maka figura ida ne’ebé haraik-an tebes no iha tendénsia atu evita atensaun hosi mídia, governu no povu Amerikanu nafatin iha estima aas ba nia. Tuirmai ne’e maka viajen no prémiu ne’ebé maka fó hosi governu Estadus Unidus nian to’o Neil Armstrong mate.

Hafoin tun fali iha Rai, Neil Armstrong, Buzz Aldrin, no Michael Collins hetan kumprimentu husi Prezidente Richard Nixon iha Oseanu Pasífiku. Sira hetan onra ho eventu boot ida ne’ebé reflete signifikasaun hosi realizasaun, tantu ba Estadus Unidus no ba umanidade tomak. Sira tau iha kuarentena, hanesan medida prekausaun ida hodi evita lori kontaminasaun ruma hosi espasu esternu. Durante semana balun dahuluk hafoin misaun Apollo 11, Armstrong no Aldrin, hamutuk ho Collins, hala’o viajen iha mundu ho aklamasaun boot, inklui vizita ba nasaun boot hanesan Méxiku, Inglaterra, no Alemaña, ne’ebé hotu-hotu fó omenajen ba eroi espasiál sira-ne’e.

Iha inísiu, Armstrong simu prémiu no medalla barak, inklui prémiu ida hosi Prezidente Nixon, ne’ebé fó ba nia Medalla Prezidensiál Liberdade nian, onra aas liu ne’ebé governu Estadus Unidus nian bele fó ba ema sivíl ida. Iha nia diskursu ba prémiu, Nixon elojia Armstrong hanesan símbolu ida kona-ba saida maka ema bele atinji no afirma katak misaun Apollo 11 maka realizasaun boot ida iha istória sivilizasaun umana nian.

Pozisaun Ne’ebé Governu Fó: Sai Embaixadór Teknolojia no Siénsia

Maski Armstrong prefere atu moris dook hosi atensaun mídia nian hafoin Apollo 11, governu Estadus Unidus nian kontinua apoia nia kareira. Iha tinan 1971, Armstrong hetan selesaun hosi Prezidente Richard Nixon atu sai membru ida hosi Komité Konsultivu hosi Konsellu Nasionál ba Aeronáutika no Espasu (NASA). Iha pozisaun ida-ne’e, Armstrong la’ós de’it ko’alia kona-ba esplorasaun espasiál, maibé mós fó hanoin kona-ba dezenvolve polítika no peskiza ne’ebé di’ak liu ba futuru esplorasaun espasiál nian.

Aleinde ne’e, Armstrong mós hala’o papél ida iha mundu edukasaun no dezenvolvimentu teknolojia nian. Nia hanorin nu’udar profesór iha Universidade Cincinnati iha dékada 1970, fó palestra iha aeronáutika no enjeñaria, no motiva jerasaun foun sientista no enjeñeiru sira-nian. Armstrong koñesidu hanesan ema ida ne’ebé valoriza tebes importánsia edukasaun sientífika nian, maibé nia mós sempre hato’o mensajen katak susesu ne’ebé nia hetan la’ós de’it rezultadu hosi intelijénsia, maibé mós serbisu maka’as no aten-barani atu buka tuir mehi sira ne’ebé parese imposivel.

Kontribuisaun ba NASA no programa espasiál

Hafoin husik edukasaun, Armstrong ativu nafatin iha projetu oioin ne’ebé relasiona ho esplorasaun espasiál. Nia kontinua fornese input ne’ebé iha valór ba NASA, maski nia la envolve ona diretamente iha misaun espasiál. Nia kontribuisaun ida ne’ebé notavel liu maka nu’udar asesór prinsipál iha projetu ne’ebé relasiona ho dezenvolvimentu teknolojia foguete no ró espasiál nian.

Governu Estadus Unidus mós fó rekoñesimentu simbóliku liuhosi eventu boot sira hodi selebra nia realizasaun, hanesan aniversáriu ba dala 50 hosi Apollo 11, ne’ebé marka sentenáriu hosi eventu ne’e. Neil Armstrong hetan konvite hanesan konvidadu onra nian ba enkontru internasionál oioin no eventu selebrasaun ne’ebé organiza hosi NASA no hosi instituisaun internasionál, maski nia prefere mantén nia moris privadu.

Saúde no Reforma

Maski Armstrong prefere atu moris hakmatek hafoin reforma, nia sai nafatin figura ida ne’ebé maka dalabarak hetan konsulta kona-ba kestaun esplorasaun espasiál nian. Maibé, ho tempu, Armstrong nia saúde hahú fraku. Iha 2012, nia halo operasaun ba fuan hodi rezolve problema saúde ne’ebé kleur ona. Operasaun ne’e susesu, maibé efeitu hahú afeta nia saúde.

Iha loron 25 fulan-agostu tinan 2012, mundu hakfodak ho notísia kona-ba Neil Armstrong nia mate ho tinan 82. Nia mate iha Cincinnati, Ohio, tanba komplikasaun hafoin operasaun ba fuan. Governu Estadus Unidus nian sauda kedas ho bandeira sira iha meia-estafe iha White House no edifísiu governu nian sira seluk. Diskursu kondolénsia ida hato’o hosi Prezidente Barack Obama, ne’ebé elojia Armstrong hanesan eroi boot ida ne’ebé maka Estadus Unidus iha.

Onra Ikus no Respeitu Eternu

Hamutuk ho funeral Armstrong nian, nasaun barak no organizasaun internasionál haruka mensajen kondolénsia nian. Iha Estadus Unidus, serimónia memoriál ida hala’o iha White House ho Armstrong nia família, belun no kolega sira ne’ebé marka prezensa hodi fó sira nia respeitu. Armstrong, maski la buka fama ka glamour, sai ona símbolu ida ba saida maka ema bele atinji.

Neil Armstrong bele husik ona mundu ida-ne’e, maibé nia legadu sei moris nafatin. La’ós de’it tanba nia maka ema dahuluk ne’ebé tau ain iha fulan, maibé mós tanba nia paixaun atu buka mehi, ultrapasa dezafiu, no kontribui ba avansu siénsia nian ne’ebé fó benefísiu ba umanidade. Ninia aten-barani la’ós de’it lori ita atu hateke liután ba espasu, maibé mós fó hanoin mai ita katak ita-nia limite sira iha ne’ebá atu ultrapasa.

relavante