G-NEWS (OPINIAUN) – Artigu ida ne’e, responsábiliza hosi hakerek na’in, no Redasaun G-News iha responsabilidade ba publikasaun.
Nauk-ten iha Timor nível baixu vs nauk-ten nível baixu iha brazil. kauza saida mak nauk-ten nível baixu iha Timor kontinua existe…?
Timor-leste nasaun ida ne’ebé úniku riku ho nia moral kultural no moral relijiaun hafoin missionariu sira relijioju tama Timor entre tinan 1512-1515
Maibé timoroan kontinua aprende nauk iha tempu rezisténsia tinan 1975 frente armada no mai to’o frente klandestina iha tinan 1999.
Ekipa PNTL-FFDTL kaptura ona líder másimu grupu Rabat Kesi
Maske dutrina FALINTIL iha tinan 1975 diskorda polítika nauk povu nia ai-haan, ikus mai depois de baze de apoiu rahun, FALINTIL ne’ebé sei konsumu prinsipiu dutrina funu nian provide nauk ai-han kuaze mate mohu tanba hamlaha, no balun ne’ebé aprende ho obrigasaun nesessidade ba kondisaun tenke nauk, mak aguenta moris iha altura ne’ebá.
Maibé nauk-ten sira ne’ebé aprende iha funu laran, tanba ai-han mak la sufisiente ona atu konsumu hodi aguenta hatutan moris, ikus mai tama iha tempu okupasaun Indonézia no ema hotu hakmatek, hetan ajudu ai haan iha fatin-fatin no mudansa tempu ba tempu, asessu kampu traballu no liberdade halo to’os no natar, maka sira ne’ebé nauk-ten hakotu dutrina ida ne’e no moris nu’udar ema baibain ho kosar been rasik hodi sustenta família.
Ohin ita tama iha governasaun foun hanaran IX Governu Konstitusional, Ita tenta halo sondagem ida katak kauza saida mak nauk-ten mosu iha tinan 2024 iha IX Governu Konstitusional nia ukun…?
Maneira prevene “ó nia oan la envolve iha kazu nauk”
Ha’u antes atu indika situasaun ida ne’e, lori ita konfirma no lembra hikas situasaun uluk ita enfrenta problema iha rai laran.
- Tinan 2002 mai to’o 2005 Timor oan enfrenta problema, mal nutrisaun no kondisaun fiziku la saudavel, kuaze 80% nune’e governu foti medida rekruta jovem atus hitu (700) ba estudu konba mediku hasai professional nuudar doutor ba medikamentu, konsege rejolve.
- Tinan 2006 Timoroan enfrenta problema, funu maun-alin (krize) militar atus ne’en (600) mak reforma husi instituisaun F-FDTL. No hola parte konfrontun relijiozus. Konsege solusiona ho lobuk ida lakon vida.
- Tinan 2012 Timoroan enfrenta problema arte marsiais mai to’o tinan 2016 solusiona ho taka atividade grupu arte marsiais.
- Tinan 2017 empasse polítika, maibé solusiona ho desizoens politiku sira liuhosi dizolve Parlamentu Nasionál.
- Tinan 2020 Timoroan enfrente problema kalamidade, moras invizivel COVID-19 ne’ebé solusiona ho atendimentu doútor, medikus no professionais saúde sira.
- Tinan 2024, Timoroan enfrenta problema
- Mal nutrisaun 39%,
- Pobreza (kiak) 47% iha rai laran.
- Foos folin sae, no produtu lokal la folin no la asessu ba merkadu.
- Mate iha hospital hngv kada fulan 130 i tal mate hatoba iha mortuariu…total fulan sanulu, mate 1,000 i tal.
- Númeru nauk ten nível baixu aumenta ba bei-beik.
- Tinan 2025 ba leten ita hein saida mak atu aumenta númerus ka % no kazu foun saida mak atu akontese..?
Ekipa konjunta PNTL kaptura ona autor nauk telemovel iha Pantai Kelapa
Konkluzaun:
- nehek metan atus ida (100) no nehek mean atu ida (100) tau hamutuk iha botir toples laran, no rai hakmatek, maka nehek ida sei la halo asaun konfrontu ba malu.
Maibé ema ruma mai foti botir toples refere no doko botir toples ne’e…maka hakarak ka lakohi, nehek mean no nehek metan hare malu hanesan inimigu, no hahuu konfrontu entre nehek mean no nehen metan.
Signifika, husi situasaun hotu hotu ne’ebé akontese, dala barak kauza husi parte treseira pessoa (pihak ketiga). Tanba ne’e relasiona ho kazu nauk ten, husu ba ita hotu atu labele hafasil an halo konkluzaun ba nauk ten nível baixu sira ne’ebé loron ba loron aumenta iha kapital dili, no iterpreta hodi indika katak sira ne’e ema aat, ema mal edukadu, ema imoral ka ema irresponsabilidade.
Maibé mos presija tetu situasaun balun husi rai seluk, iha tempu uluk liu, nasaun brazil iha nia kapital la iha naukten nível baixu hanesan situasaun agora, maibé agora númeru nauk ten nível baixu sae ba beibeik no nauk ten nível baixu sira lao la subar aan…maibé nauk ho movimentu interasaun entre matan no isin…
Rekomendasaun:
Ba ukun nain IX Governu Konstitusional;
- Rezolve lai folin foos
- Loke kampu servisu
- Hafolin produtu lokal
- Hasa’e salariu traballador, labele mantein deit $115.00
- Hamenus folin aimoruk iha klinika privadu sira.
- Rezolve problema aimoruk iha hospital no postu saude publiku sira.
Apenas fo sondajen ida nu’udar Timoroan ne’ebé akompaña situasaun real iha rai-laran.
Hakuak boot ba ita hotu