G—NEWS (OPINIAUN) — Asaun Governu nian
Governu tenke garante katak instituisaun hotu-hotu, inklui polísia, mantein prinsípiu justisa, transparénsia no responsabilizasaun. Hasoru situasaun hanesan ne’e, governu presiza foti pasu atu:
- Kria Polítika ida ne’ebé Klaru—Governu tenke hasai polítika ida ne’ebé klaru kona-ba relasaun entre ofisiál públiku sira, liuliu sira ne’ebé servisu iha ajénsia sira ne’ebé hala’o lei, no organizasaun sira ne’ebé harii hosi sira-nia família. Polítika ida-ne’e tenke tau baliza sira ne’ebé klaru atu nune’e labele iha potensiál ba konflitu interese ne’ebé bele estraga integridade instituisaun nian.
- Transparénsia no Fiskalizasaun—Governu presiza garante transparénsia iha aspetu hotu-hotu ne’ebé relasiona ho organizasaun, liuliu kona-ba finansiamentu, objetivu, no atividade sira ne’ebé hala’o. Fiskalizasaun no auditoria independente sira mós importante atu prevene abuzu podér potensiál.
- Hametin Papél Instituisaun Independente sira-nian—Instituisaun fiskalizasaun independente, hanesan komisaun anti-korrupsaun ka provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), tenke hetan papél boot liu hodi trata kazu ne’ebé envolve konflitu interese potensiál ka abuzu podér hosi família ofisiál ho pozisaun aas.
Solusaun
Solusaun sira ne’ebé bele foti atu ultrapasa problema ida-ne’e envolve aprosimasaun multi-fasetu, maka hanesan:
- Edukasaun no Treinamentu kona-ba Étika Polísia—Polísia presiza hetan formasaun kona-ba étika no konflitu interese, no mós importánsia atu mantein integridade instituisaun nian. Ida-ne’e inklui komprende impaktu potensiál hosi família ne’ebé envolve iha organizasaun ba sira nia serbisu.
- Separasaun Klaru entre Kna’ar Públiku no Atividade Privadu—Atu prevene influénsia família nian ba polítika institusionál, tenke iha separasaun klaru entre serbisu profisionál no atividade organizasaun ne’ebé harii hosi membru família ofisiál sira.
- Hametin Aplikasaun Lei ne’ebé Justu—Ajénsia ne’ebé aplika lei, hanesan PNTL, presiza haforsa iha termu profisionalizmu no independénsia, hodi garante katak laiha indivídu ka família ida mak bele influensia lala’ok investigasaun ka prosesu legál sira.
Konklusaun
Kazu lider polísia nia feen harii organizasaun ida, hanesan akontese ho PNTL, ilustra dezafiu boot tebes ne’ebé instituisaun aplikasaun lei hasoru hodi mantein integridade no kredibilidade. Enkuantu iha potensiál ba impaktu pozitivu iha feto sira-nia empoderamentu no dezenvolvimentu sosiál, potensiál ba konflitu interese, abuzu podér, no ameasa ba investigasaun kazu sensivel tenke sai preokupasaun sériu. Governu, hamutuk ho instituisaun ne’ebé iha relasaun, presiza foti pasu hodi garante katak polítika ne’ebé iha bele mantein ekilíbriu entre direitu pesoál no interese públiku hodi nune’e bele kria ambiente ida ne’ebé justu no transparente.
Taka
Iha hasoru dezafiu ne’ebé mosu hosi estabelesimentu Assosiasaun Espoza Polisia Nasional Timor Leste (AES-PNTL) hosi espoza lider polísia, hanesan akontese iha PNTL, importante tebes ba ita atu kompriende katak mantein integridade no transparénsia hosi instituisaun aplikasaun lei nian mak fundamentál hodi kria konfiansa públiku. Enkuantu intensaun di’ak hanesan empoderamentu feto no kontribuisaun sosiál merese atu hetan apoiu, supervizaun rigorozu no polítika klaru tenke iha fatin atu prevene abuzu podér potensiál.
Governu no autoridade judisial ne’ebé aplika lei tenke kontinua fó prioridade ba prinsípiu justisa nian, lahó exesaun ba sira ne’ebé iha pozisaun podér nian. Medida preventiva, hanesan separasaun klaru entre interese pesoál no devér profisionál, no mós fiskalizasaun independente, tenke halo parte iha mekanizmu ne’ebé hametin sistema legál iha nasaun ne’e.
Ba oin, importante atu asegura katak polítika hotu-hotu ne’ebé foti la’ós de’it apoia progresu sosiál, maibé mós mantein responsabilidade no transparénsia, ne’ebé maka sai hanesan pilar prinsipál ba aplikasaun lei nian. Ho maneira ida-ne’e, sosiedade bele kontinua fiar no depende ba sistema legál ne’ebé iha ona hodi kria ambiente ida ne’ebé justu no seguru liu ba ema hotu. REMATA