G—NEWS (OPINIAUN) — Artigu ida ne’e, la reprejenta instituisaun Mídia G-NEWS no Konsellu Imprensa ne’ebé ha’u hala’o kna’ar ba, maibé ne’e nu’udar espresaun pesoal, bazeia ba observasaun, no análiza ba assuntu seguransa durante ne’e. Konteúdu hotu-hotu responsabiliza hosi hakerek na’in, no G-NEWS iha direitu ba publikasaun de’it.
Hela semana ida, Komandu-Jerál PNTL sei selebra nia loron moris ba dala-25 nu’udar instituisaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ne’ebé durante ne’e hala’o nia kna’ar nu’udar seguransa interna. Tinan 25 la’ós tinan badak ida, ne’e prosesu ida naruk tebes, hakat liu problema lubuk ida, tentasaun oi-oin, no dezafiu sira ne’ebé labale konta. Biar nune’e, PNTL nafatin hatudu nia prestasaun serbisu hodi garante situasaun seguransa ida ne’ebé hakmatek ba povu tomak.
Relatóriu ida, hanesan prémiu espesiál ida ba Komandu-Jerál PNTL, âmbitu aniversáriu PNTL ba dala-25, iha ne’ebé deskobre sai assuntu balun ne’ebé durante ne’e la iha lian ida ne’ebé atu hasee husi sosiedade tanba konsidera hanesan buat bain-bain ida, nune’e mós membru PNTL ka ajente sira mós dalaruma sente katak assuntu abuzu poder ne’ebé prátika husi ofisial polísia sira akontese, maibé la iha kbiit atu ko’alia tanba nu’udar elementu ida ne’ebé submete de’it ba orientasaun serbisu husi superior sira.
Relatóriu ida ne’e signifikativu tebes, no fanun ita hotu atu bele konsiente atu halo análize ba kestaun sira-ne’e akontese ida ne’ebé klaru liu kona-ba oinsá tendénsia sira-ne’e sei dezenvolve iha tempu naruk, no mós pasu ne’ebé presiza atu foti hodi mitiga risku ruma ne’ebé bele mosu. Nune’e relatóriu ne’e ha’u foti kona-ba “Abuzu podér iha PNTL: ameasa iha futuru ba investigasaun kazu sensivel hosi ofisiál polísia nia família”.
Katak, hakbiit feto no sira-nia partisipasaun ativu iha setór oioin, inklui iha lideransa no organizasaun sira, sai hanesan parte importante ida hodi promove igualdade jéneru no progresu sosiál. Maibé, bainhira espoza hosi líder ida hosi instituisaun importante ida hanesan polísia harii organizasaun ida, dinámika ne’ebé mosu la’ós de’it kona-ba empoderamentu, maibé mós kona-ba potensiál ba impaktu ne’ebé luan liu ba integridade institusionál, dezempeñu organizasionál, no polítika públika.
Kazu ida-ne’e sai komplexu liu se organizasaun ne’ebé estabelese iha potensial atu iha relasaun diretamente ho laen nia servisu iha ninian kapasidade nu’udar lider polisia. Iha kontestu ida-ne’e, ha’u sei ezamina kazu Polisia Nacional de Timor-Leste (PNTL), iha-ne’ebé xefe polísia sira nia feen harii organizasaun ida hanaran Assosiasaun Espoza Polisia Nasional Timor Leste (AES-PNTL) ne’ebé hamosu polémika lubuk ida.
Impaktu Pozitivu
Impaktu pozitivu:
- Hakbiit Feto—Lider polísia nia feen ne’ebé estabelese Assosiasaun Espoza Polisia Nasional Timor Leste (AES-PNTL) bele halao kna’ar vital ida hodi hakbiit feto sira iha komunidade. Organizasaun ne’e bele fó espasu ba feto sira atu ko’alia, hadi’a sira-nia kapasidade, no envolve iha atividade sosiál sira.
- Konxiénsia Sosiál no Asaun Umanitária— Assosiasaun Espoza Polisia Nasional Timor Leste (AES-PNTL) ne’ebé forma bele foka ba asuntu umanitária, hanesan protesaun ba vítima violénsia doméstika, direitu feto, ka bem-estar labarik. Ida-ne’e bele iha impaktu pozitivu ba sosiedade, fó apoiu ba grupu vulneravel sira, no halo advokasia ba mudansa polítika.
- Hametin Rede Sosiál—Ezisténsia Assosiasaun Espoza Polisia Nasional Timor Leste (AES-PNTL) bele hametin relasaun sosiál, entre membru sira no mós ho komunidade esternu. Ida-ne’e bele introdús inisiativa barak liután atu rezolve kestaun sosiál sira ho koletivu.
Impaktu negativu
- Konflitu Interese
Impaktu ida ne’ebé signifikativu liu hosi fundasaun organizasaun ida hosi líder polísia nia feen maka mosu konflitu interese nian. Konflitu ne’e mosu bainhira desizaun ne’ebé foti hosi lider polísia ka membru polísia seluk hetan influénsia hosi interese pesoál ka família nian, envezde bazeia ba interese públiku ka objetividade profisionál.
Porezemplu, se organizasaun ida ne’ebé harii hosi líder polísia nia feen trata asuntu sira ne’ebé iha relasaun diretamente ho serbisu polísia nian, hanesan polítika seguransa públika ka investigasaun kriminál, iha potensiál ba konfrontu entre papél pesoál no profisionál sira. Porezemplu, iha situasaun ida ne’ebé polísia investiga hela atividade relasiona ho organizasaun, lider polísia sira bele sente obrigadu atu apoia ka proteje sira-nia organizasaun família nian, maski ida-ne’e bele prejudika integridade investigasaun nian. Ida ne’e sei hamenus objetividade polísia nian bainhira hala’o nia kna’ar no halo públiku duvida kona-ba kredibilidade no independénsia prosesu implementasaun lei nian.
Konflitu interese hanesan ne’e mós bele mosu iha polítika ne’ebé polísia foti hodi fó apoiu ka hatán ba atividade sira ne’ebé envolve organizasaun família nian, ne’ebé ikusmai bele sai prejudisiál ba komunidade ka indivídu ne’ebé envolve iha investigasaun. Bainhira interese pesoál sai prioridade, desizaun sira ne’ebé maka tenke foti ho justu no imparsiál hetan distorsaun.
- Abuzu Poder
Abuzu podér sai ameasa boot ida bainhira lider polísia ida uza ninia pozisaun hodi apoia ka proteje organizasaun ida ne’ebé harii hosi ninia feen. Ida-ne’e bele kria injustisa no persesaun públiku katak desizaun ne’ebé instituisaun polísia foti la’ós bazeia ba konsiderasaun profisionál no objetivu, maibé bazeia ba relasaun pesoál no família.
Porezemplu, xefe polísia ida bele uza ninia influénsia no autoridade atu fó protesaun ba organizasaun ne’ebé harii husi ninia feen iha kazu sira ne’ebé envolve polísia, hanesan auditoria, kontratu, ka investigasaun ne’ebé bele prejudika organizasaun. Iha situasaun hanesan ne’e, ofisiál polísia sira ne’ebé la envolve iha relasaun familiár bele sente marjinalizadu, no ida-ne’e estraga sira-nia konfiansa iha sira-nia lideransa rasik.
Aleinde ne’e, abuzu podér bele mós akontese iha forma ignora prosedimentu legál loloos ka atraza investigasaun sira ne’ebé envolve família ka organizasaun sira ne’ebé iha relasaun. Líder polísia sira ne’ebé abuza sira-nia podér atu proteje sira-nia família bele foti desizaun ne’ebé prejudika sosiedade ka bele taka krime sira ne’ebé komete hosi membru hosi sira-nia organizasaun família nian. Ida ne’e la’ós de’it estraga kredibilidade polísia nian maibé mós halo aat liután imajen instituisaun polísia nian tomak.
- Korrupsaun no Nepotizmu
Harii organizasaun ida hosi família hosi ofisiál polísia ho pozisaun aas ida bele loke oportunidade ba prátika korrupsaun no nepotístika. Bainhira lider polisia ida nia membru família involve iha organizasaun ida ne’ebé iha relasaun ho polítika ka atividade polísia nian, iha posibilidade katak desizaun ne’ebé foti sei fó benefsiu ba família ka organizasaun ne’e, duke públiku en-jeral.
Porezemplu, lider polísia ida bele prefere atu atribui serbisu ka kontratu apoiu ne’ebé tuir loloos liuhosi prosedimentu transparente no kompetitivu, maibé envezde ne’e atribui ba organizasaun ne’ebé harii hosi nia família, maski organizasaun ne’e la prienxe rekizitu ka kritériu ne’ebé nesesáriu. Ajudikasaun kontratu ka rekursu ne’ebé la justu bele prejudika parte seluk, ne’ebé kompetente liu, no mós loke oportunidade ba utilizasaun sala fundu ka pekulatu orsamentu.
Nepotizmu mós bele buras, ho indivídu ho ligasaun familiár ho ofisiál polísia hetan asesu ba pozisaun importante iha polísia nia laran ka organizasaun ne’ebé iha relasaun, maski sira laiha kualifikasaun ka esperiénsia ne’ebé sufisiente. Ida-ne’e kria dezigualdade iha rekrutamentu no promosaun iha forsa polísia nia laran, no difikulta avansu hosi indivídu ne’ebé kompetente liu. Prátika hanesan ne’e la’ós estraga de’it morál internu, maibé mós halo aat liután transparénsia no responsabilizasaun iha forsa polísia nia laran.
Iha tempu naruk, korrupsaun no nepotizmu ida-ne’e bele hamosu instabilidade institusionál, iha-ne’ebé membru polísia sira ne’ebé la hili bazeia ba abilidade ka meritokrasia, maibé tanba ligasaun pesoál ka familiár, bele hamenus profisionalizmu no efikásia instituisaun nian. Ida ne’e mós halo aat liután relasaun entre polísia no komunidade, tanba públiku sente katak sistema ne’e la justu no fó prioridade ba interese pesoál duké justisa.
…….kontinuasaun ba parte II……..