Pe. Martinho Gusmão Prontu Kandidata-án Ba PR 2022-2027, Oinsá ho vida Amu-Lulik? (Parte II-Remata)  

Eis-Padre no Kandidatu Prezidente Repúblika 2022-2027, Martinho Germano Da Silva Gusmão // Foto : Média Gabinete PR.
banner 120x600
136 Views

Entrevista Eskluzivu ho Pe. Dr. Martinho G. da Silva Gusmão  (Parte II- remata)

“Hodi Povo, ho Povo, iha Povo nia let Timor bele manan”

banner 325x300

Parte primeiru, G-RTV.com publika iha loron 04/08/2021, to’o de’it pergunta Interesante … se Bispu Baukau la simu padre nia rezignasaun! Saida mak Amu bele halo?

 

 

Besik ona bá eleisaun prezidensiál 2022-2027, Timor-oan lubuk ida nia naran hahu mosu sai mai atu konkorre bá kadunan Prezidente Repúblika (RDTL-1) 2022-2027.. Ema temi mak Kay Rala Xanana Gusmão (CNRT); Dr. José Ramos-Horta (Líder nasionál); Tenente Jenerál Lere Anan Timur; Dr. José Luis Guterres (Frente Mudança); Dr. Avelino Coelho (PST); Dra. Armanda Berta (KHUNTO); ho Virgílio Guterres (Independente); Dr. AntónioKalohan (PD); Adriano do Nascimento (PD); Constancio Pinto (PD) ho António Benevides (Deputadu PUDD). Husi lian anin barak ona mak temi Padre (Pe.) Martinho G. da Silva nia naran tama iha bursa kandidatura ba RDTL-1.

 

Ho razaun ne’e, jornalista G-RTV.com iha kurriosidade hakarak ajuda leitór sira hodi hatene, tambá sá, Padre eh Nain Lulik (Sacedote/sacerdotal) ida hakarak kandidata-an ba Prezidente Repúblika (PR)?, maibé molok leitór sira hakat bá pergunta sira relasiona ho entrevista eskluzivu ho Pe. Martinho Gusmão konabá nia kandidatura ba PR tinan 2022-2023, G-RTV.com lori uluk maluk leitór sira hodi hatene lai se mak Pe. Martinho ho nia estudu sira?.

 

Pe. Martinho, Moris iha Baukau, loron 22 fulan Maio Tinan 1968, nia hahu eskola primaria iha Salesiano sira nia missão iha Baucau (1974-1985). Tama iha SMA (ensinu Sekundáriu) Semináriu San Dominggo Hokeng, Flores (1985-1989). Alunus husi Sekolah Tinggi Filsafat dan Teologi Widya Sasana, Malang Indonesia(1998) ho Pontificia Universidade Gregoriana Roma, Italia (2005); nia mos hasai kursu dalen Italiano husi Istituto Dante Alghieri ho Colegio Pio Brasiliano iha Roma (2001); kursu dalen francês iha Institut pour la Langue etCulture husi Universidade Catolica, Paris, França (2002); hasai kursu English Language and Literature iha Oxford University (2003); nu’udár akadémiku no ativista, nia tuir mos kursu konabá Religions and Political Pluralism iha University of California (Santa Barbara) hamutuk ho Department of State(Washington-Amérika)), halo study tour ba Georgia State University iha (Atlanta) Mormonism Center iha SaltLake City (2016).

 

Hahu 2006, nia hanorin ética geral, filozofia polítika, filosofia de linguagem (hermenêutica ho retórika) no ateísmo contemporâneo iha Seminário Maio S. Pedro e S. Paulo tutan ba Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT) Dom Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili; hanorin mos teoria diplomacia iha UNPAZ (2005-2007) no teoria geral da politica iha UNTL (2006-2007); hanorin mos ética e cidadania, filosofia da educação ho sociologia da educação iha Instituto Católico para Formação dos Professores (ICFP), Baucau (2006-2008).

 

Uluk sei estudante universitáriu, nia hakerek artigu sira iha Kompas, Mingguan Hidup, Surya ho Suara Timor-Timur (Indonézia); ohin loron nia hakerek barak iha Timor Post, Suara Timor Lorosae, Diario Nacional, Independente, Seara, Oasis, Fini ho media online balun (hakerek ho dalen Indonézia, Tetun, Ingles ho Português; balun traduz iha Japones ho Frances); publika livru sira iha filozofia, polítika no teolozia hamutuk 12; nia sai mos orador ka panelista no moderadór iha seminário/ conferénsia lubuk ida iha nível nasionál ho internasionál, hanesan iha Darwin, Denpasar, Geneva, Jakarta, Manila, Oslo, Paris, Perth, Santa Barbara (California), Seoul, Singapura, Stockholm, Tokyo, Ulaan Batar (Mongolia) Waitangi (New Zealand) hoYogyakarta. Iha 2007-2013, nia hola knar nu’udár Komissáriu (reprezenta Igreja Católika) iha Comissão Nacional de Eleições (CNE), iha nee mos nia hakerek livru 5; paper 7 ho artigo 39 konabá sistema no prosessu eleitoral iha Timor-Leste (Kompara ho CPLP). Amu Martinho hatene ko’alia Makasae, Uaimaa, Midiki ho Kairui (rona no hatene Naueti); hatene ko’alia dalen moderna sira hanesan Inglês, Italiano, Português no Indonézia, nia mos bele rona no hatene Francês ho Espanhol.

 

Husi introdusaun ne’e, lori ita hatene se mak Pe. Martinho hanesan ema Nai-Lulik ida (sacerdote) ida, tuir mai ami aprezenta pergunta no resposta konabá Pe. Martinho nia kandidatura bá PR períodu 2022-2027 liu husi Entrevista eskluzivu Jornalista G-RTV.com ho Pe. Martinho.

 

*****

 

 

Matak malirin, Amu. Iha sosiedade Timor-Leste nia laran, ema barak temi Amu nia naran atu sai Kandidatu ba PR 2022-2027! Amu sente oinsa?

 

Los! Kleur ona ema ko’alia nune’e. Hau fiar katak “Voxpopoli vox Dei” – populasaun nia lian ne’e Maromak nia FutarLia. Hau bele deit dehan “Gratia sagimus tibi, Domine” (Kmanek wain ba Ita, Na’i”. Uluk kedas, maluk lubuk ida husi RENETIL no PD mak lori mina ho ai-kose atu sunu hau sai kandidatu ba PR, ou Ministru ka Deputadu. Partidu Fretilin dehan bebeik, “kolu tiha batina mak halo polítika”. Iha 2016 Prezidente Repúblika Jenerál Taur Matan Ruak mak husu atu hau sai kandidatu bá PR, maibe hau la iha hanoin liu ba ida ne’e. Iha 2020, wainhira mosu golpe de Estado nebe halao husi Partido Fretilin, KHUNTO no PLP, hau hahu sente ulun halai ona. Satan wainhira iha 20/Maio/2020, PR Lu-Olo halo diskursu estadu hau sente chocado (terguncang-lian Indonézia) los. Iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, Dr. Lú-Olo hamutuk ho Dr. Mari Alkatiri solenemente deklara konstituisaun  RDTL (KRDTL) tama iha vigor; agora, sira rua mak halo derrota KRDTL. Husi loron ne’e ba oin, hau sente vontade boot tebes atu halo netik buat ruma ba Timor-Leste. La hatene los saída, maibé hau hanoin hau la bele ona ko’alia deit, hakerek deit …

 

Maibé oinsa mak Amu bele to’o iha desijaun  ne’ebé brani tebes hanesan agora ne’e?

 

Molok mosu trazédia 20.05.2020 ne’e, partido PUDD mak husu no hato’o sira nia prontidaun atu lori ha’u ba Palásio Ai-Tarak Laran. Ha’u simu, maibé laran rua-rua hela. Partidu PD bolu ha’u partisipa iha reflesaun hamutuk iha Maliana, ha’u koalia ho Koordenador munisípiu sira, maibé sei namlele hela. Iha loron 13 fulan Outubro tinan 2020, CNRT konvida ha’u atu tuir “tour” ba Mehara (Munisípiu Lautém). Iha loron tuir mai, Xanana ko’alia konabá ninia istória iha reorganizasaun luta ba liberrtasaun nasionál, 1979. Iha momentu ida, Xanana lori “kakalafai” Ramos Horta bá fatin ne’ebé uluk iha 1982, Liurai Miguel dos Santos ho Padre Afonso Maria Nacher,SDB, no Padre Luigi Parreto,SDB planea ba Mgr. Martinho da Costa Lopes hodi hasoru malu. Ferik faluk dona Domingas Fernandes (Liurai Miguel nia kaben) kaer ha’u nia liman lori tama ba uma ne’e.

 

Ida ne’e hanesan momentu místico ida, maibe mos existencial tebes. Agora mak ha’u hatene lolos no momos kedas, katak teoria “desmistificação” ne’eba ema ne’ebé hun ho abut la iha Timor mak bele ko’alia, maske namlele hanesan ai-lele. Hanesan ne’e … wainhira Xanana haktuir saída mak mosu iha tempu ne’ebá, ha’u sente isin-fulun hamriik no matan manas los atu tanis. Ha’u sente hanesan hare thriller filme Enemiesatthe Gates, hare drama boot oinsa líder nasionál Xanana ho Raja Miguel (iha film karik Vassili ho Danilov) halai hasoru ameansa perigoza bo’ot ida: sira joga Povo Timor nia destinu no Nasaun tomak nia moris iha injury time nia laran. Kois dala ida, “kaka lafai” ne’e lafaek han mohu kedas. Iha tempu ne’ebá, cerco e aniquilamento ne’e metin no todan tebes. Injury time ne’e tan Amu Martinho Lopes no Amu Afonso labele kleur iha Mehara. Ho minutu oituan ne’ebé iha, Xanana ho Liurai taru sira nia kakorok, la iha kilat la iha bala hodi loke serku, atu teri netik Bispo ho Padre nia dalan hodi entrega dokumentu konabá Paz, ho esperansa atu hatama iha “batina nia bolsu”, lori destinu tomak Povo Timor nian atu mundu hatene. Liurai nia kaben, feto jovem Domingas involve iha drama ne’ebé perigu tebes. Ha’u imajina, oinsa mak destinu rai ida nian, moris povo ida nian depende ba ema na’in 5 deit. Kois dala ida, Timor tomak namtate! Iha film ne’e hatudu duni Batle for Stalingrad hanesan funu ideológika entre Nazismo hasoru Marxismo, nune’e mos bele dehan iha Timor hahu a paz iguamento (pendamain) ideológico, wainhira Comunismo rende ka foti liman ba Catolicismo. Hodi sadere-a’an ba catolicismo, ha’u hare oin sa mak Xanana lori comunismo tama ba limbo, husik FRETILIN moris rasik nu’udár partidu maibé hasai FALINTIL husi partidu no sai liman kroat ka lutu matan Povu nian. Xanana mak hatur novo paradigma ne’ebé hanaran novo nacionalismo. Iha ne’e la’ós ona partidu mak luta, maibé Povo  ne’ebé hetan hikas sira nia hun no abut, mahan no tatis iha Uma Kreda ho Uma Lulik.

 

Husi Mehara, ha’u halo voto ida – se Amo Martinho Lopes bele husik nia pozisaun saída de’it, maibé nia la husik Timor monu lakon iha akudesan laran, nune’e mos, Amu Martinho Gusmão brani foti risku atu tane metin rai-doben ida ne’e, keta monu rahun no lakon iha akudesan laran. Fila husiMehara, ha’u hasoru fali PUDD no dehan ba sira, uluk susar no todan hanesan ne’e Povu ki’ik no kbi’it laek brani foti oin hasoru pressaun husi militar Indonézia, tansa mak ho Partidu ki’ik ida hau la bele foti hirus matan? Ha’u brani! Loronsa’e husiTutuala ba to’o Oe-Cusse! Ha’u ho PUDD ne’e hanesan “David” deit, kiik no foinsa’e, maibe bele hatan ba polítika “Golias” sira nian …

 

PUDD de’it la to’o, Amu. Oinsa mak Amu sukat suporta bá kandidatura ne’e? Se mak sei apoia ita iha prossesu administração eleitoral ne’e?

 

Ha’u ba nu’udár kandidatu “independente”. La iha partidu. Ha’u hare duni katak Partido Fretilin, CNRT, PLP, KHUNTO, PD. PUDD. FM no UDT tetu ba tetu mai, sura tun sura sa’e hodi hamosu opsaun rasik. Partidu hanesan Fretilin, CNRT ho PD lori kandidatu rua ka tolu. KHUNTO hatudu ona Armanda Berta; PUDD dehan atu halo esforsu tomak ba ha’u nia alkansa. Maski nune’e, ha’u nia naran hatur iha sira hotu nia meja leten; iha sira nia lista laran. Ne’e duni, partidu ida-idak iha sira nia “opsaun” ba sira quadro dirigente rasik; maibé ha’u sai nafatin sira hotu nia “alternativa”. Ha’u bele de’it dehan katak too agora CNRT, PD ho PUDD mak temi ha’u nia naran ho sériu. Partidu 3 ne’e hakarak atu salva no restaura Estado Timor-Leste hodi tau preferênsia ba kandidatu independente. Chefe de Estado labele mai de’it husi partidu.

Maibé, ema hatene hela katak Amu rasik no Amu ida-rua tan mak sai hanesan Fundadór Partidu Demokrátiku (PD) nian; ne’e la’os segredo ona…?

 

Ida mos mak ne’e … hehehe. Uluk partido ida joga maka’as lori ha’u ba Tribunál mos ‘’deskonfia’’ katak ha’u hetan ajudu husi dirizente PD hodi hala’o kna’ar Igreja nian. Maibé, PD la’ós ha’u nia kusta ka propriedade. Polítiku balun nian aat mak ne’e, sai “fundador” hanoin katak sira mos sai “proprietário”. Política labele la’o hanesanne’e. Lae! Ba ha’u, ha’u sente honradu tebes wainhira PD temi hau nia naran nu’udár fundadór, satan apoiu ha’u nudar kandidatu RDTL-1 ne’e privilézio bo’ot tebes. Husi biban seluk, PD ne’e kaer metin “cultura democrática” nu’udár ninia filozofia bázoka. Ha’u ko’alia fila ba fila mai ida ne’e ba sira, no ikus liu iha Maliana, 2020. Ne’e duni, wainhira sira lori kandidatu seluk, ne’e mos lezítimu. Importante, kandidatu se de’it mak ba, PD hatene-an didiak ona saída mak KRDTL dehan “democraticamente eleitas são as suas bases inquestionável”. Diak hela, PD ha’u mak “urus” nia …

 

Agora, problema ne’ebé kalsu hela prosessu ne’e, Estatutu nu’udár “Amu Lulik/Padre”. Oinsaita rezolve ida ne’e?

 

Los duni, iha Código de Direito Canónico (CDC), cân.285, §3 koalia konabá “Os clérigos estão proibidos de assumir cargos públicos que importem a participação no exercício do poder civil”. Liafuan chave mak “proibidos” ho “poder civil” – bahasa Indonézia dehan “Para klerikus dilarang menerima jabatan-jabatan publik yang membawa-serta partisipasi dalam pelaksanaan kuasa sipil”. Hare didiak, CDC la bandu padre sira halo política, maibe padre sira labele hadau poder civil. Ne’eduni, bele halo polítika maibé padre labele tama klaran hadau kadeira arbiru atu ukun mangame.Iha ninia regra no dalan rasik.

 

Iha fali cân. 287, §2 hatur katak, “Não tomem parte activa em partidos políticos ou de direcção de associações sindicais, a não ser que, a juízo da autoridade eclesiástica competente, o exija a defesa dos direitos da Igreja ou a promoção do bem comum” – iha tradução lian-Indonézia dehan, “Janganlah mereka turut ambil bagian aktif dalam partai-partai dan kepemimpinan serikat-serikat buruh, kecuali jika menurut penilaian otoritas gerejawi yang berwenanghal itu perlu untuk melindungi hak-hak Gereja atau memajukan kesejahteraan umum”. Liafuan importante mak “a não ser que” –, ka“kecuali jika”! Labele hadau malu “poder civil”, maibe wainhira hasoru ona Povu nia destinu no bem comum, Igreja fo liman no kbi’it tomak atu tulun Povu. Importante mak Povu nia diak.

 

Dalan oinsa? Ha’u ko’alia ho Bispu sira – Dom Basilio, Dom Norberto, Dom Virgilio to’o bispo emérito Dom Carlos Filipe (iha Portugal) konaba Estado de Emergência ne’ebé lori Timor-Leste sei tama ona iha Emergência de Estado nia laran. Bispo sira konkorda atu ha’u ho Amu Domingos Mau-Bere promove Movimento do Patriotismo Constitucional hamutukho eis-seminarista sira no leigo barak! Ha’u tur hakerek no ko’alia barak, balun bolu hau “matandok politica”, balun dehan “harmoko” (hari-hariomongkosong). Ita nia perito iha CDC, saudozo Padre Domingos Sequeira hakerek tese doutorado “Os presbíteros diocesanos e o seu envolvimento na política: proibição e excepção”, iha Pontificia Universidade Gregoriana Roma, 2004. Nia hetan voto suma cum laude. Nia halo estudos klean no naruk konaba saída no oinsa mak “bele halo polítika” ka “labele halo polítika”. Iha Roma, ha’u estuda hamutuk ho Amu Sequeira iha Universidade ida maibe fakuldade la hanesan. Wainhirania halo pesquisa no hakerek teze doutorado, ha’u mos hare no le ninia draft. Ha’u aproveita estuda gratuita. Amu Domingos mos hakerek draft konkordata, 2015 nian. Nia konta buat lubuk ida ba hau. Ne’e duni, hau hatene saída mak “proibição” (larangan), saída mak “excepção” (kecualian) …

Interesante … se Bispu Baukau la simu padre nia rezignasaun! Saida mak Amu bele halo?

Hahaha (Nia Hamnasa) … Bispu sei la halo nune’e. Bispu Basilio hatene katak ha’u la’ós “kandidatu” husi Diocese Baukau nian ba RDTL-1, satan “kandidatu” Igreja Katólika iha Timor-Leste para depende ba Bispo sira nia desizaun. La iha CPN Diocese nian … hahaha! Bispo sira hare ba direito canónico, no la hadau ka impede ha’u nia direito civil. Hanesan ha’u ba hatan iha Tribunal Distrital Dili (2017-2018), ne’e la’os kazu direito canónico maibe direito civil. Lae! Bispu sira hatene diak liu regra iha Igreja Katólika nia laran. Sira ne’ebé dehan Bispu la fo lisensa, ne’e tan “pânico”, entaun hahu mangame buka isu.

 

Maibé, los duni, Bispu Baukau no nia mesak de’it mak halo prosessu ne’e hamutuk ho ha’u. La iha ema seluk! Iha 2016 ha’u husu ba Bispu no belun Padre sira hotu iha Baukau, atu fila ba uma; ha’u husu tempu atu halo “purificação iha solidão nia laran”. Ne’e mak ha’u nia liafuan. Durente tempu sira ne’e nia laran, hau sharing nafatin ho ha’u nia kolega padre sira hanesan Eduardo de Almeida, Lucio Norberto de Deus, Marçal Dias no Mouzinho Lopes. Sira hatene no ajuda barak tebes! Iha 2019, hau husu “ano sabático” atu halo “diszernimentu”, ne’e tuir regulamentu ba padre sira. Ikus mai, iha Janeiro 2020, hau husu ona ba hau nia Bispo atu “hili dalan seluk”. Hotutihahau mos hasoru Dom Norberto do Amaral iha Maliana, tuir fali Dom Virgilio do Carmo da Silva SDB iha Lecidere. Hau mos liga ba Bispo Emerito, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo iha Portugal. Husi processo ne’e, Bispo sira dehandeit respeita haunia decisão. Bispo sira hamenode’it, uluknana’inaturonanafatinconsciência no ketahakotuamizadeho clero sira. Hau la turmehiaatmakhusik batina, maibeloritinan 5 resin.

 

Ne’e duni Amu husu sai kleur ona ne’e atu prepara sai Kandidatu RDTL-1?

 

Lae. Ha’u la hanoin hetan tan! Ha’u hanoin liu atu sai ba rai liur, fou-foun atu ba Amérika, ikus ne’e hanoin ba Australia. Maibé, lockdown ne’e mak taka dalan atu ba rai liur. Buat ne’ebé mosu mak RDTL-1 (Prezidente repúblika eh sai ema númeru ida iha RDTL) fali. Nu’udár fiar na’in ida, ha’u sente duni lia fuan husi São Paulo nian, “Oh, que profundidade de riqueza, de sabedoria e de ciência é a de Deus! Como são insondáveis as suas decisões e impenetráveis os seus caminhos! (Roma 11, 33) – katak, Maromak nia hanoin no hakarak, Maromak nia dalan no moris ne’e luan liu no klean liu … sura la biban, sukat la hetan.

 

Ne’e katak, ita bo’ot sei sacerdote (Amu Lulik) nafatin, seidauk hakotu-an husi Igreja Katólika?

 

Los! Hau padre nafatin. Ha’u nia “ser sacerdote” ne’e rohan laek. Ne’e mak hanaran dimensaun “ontológica” husi ha’u nia moris. Difisil atu explika, maibé atu dehan de’it katak ordena ona ba padre, ha’u sei sai na’i lulik ba nafatin. Santu Padre de’it mak iha kbi’it atu hasai ha’u husi na’i-lulik, tuir cân. 290. Maibé, ida ne’e prosessu naruk tebes. La’ós ida ne’e.

Iha loron 30/01/2009, Papa Bento XVI haraik “Facoltàspeciali” (kna’ar no kbi’it espesiál) ba Congregação para o Clero hodi bele hatan wainhira Amu-lulik balun hakarak hatoo“renuncia voluntaria” – katak, ho fuan laran tomak husu atu moris tuir dalan seluk. Congregação hasai regulamento (Prot. No. 20100823) atu oinsa mak Bispu sira bele foti prosessu hodi fó lisensa ba Padre ida atu hili dalan moris nu’udár leigo. Hauharecarta circular (17 de Março de 2010) husi Vaticano,Santo Padre no Congregação dehan sasukat mak “la dignità del Sacerdozio, il vero bene dei sacerdoti e ditutta la Chiesa” – dignidade Sacerdocio nian, amo-lulik hotu-hotu nia moris diak no Igreja tomak nia moris lolos nian. Ha’u gosta tebes saída mak kardeál Claudio Hummes (Arcebispo emérito São Paulo), Perfeito ba Congregação ne’e nia liafaun dehan, maske eis-padre ona maibé relasaun nu’udár maun-alin ka aman-oan iha Igreja nia laran ne’e rohan la’ek. La kotu. Tan ne’e mak ha’u ho Bispo Baukau nian lori prosessu ne’e lolos no didiak. Halo nusa ba mos, ha’u nia responsabilidade ba Igreja no Sarani sira todan nafatin … Maromak la husik let de’it.

 

Ninia konsikénsia ba kandidatu eleisaun prezidénsiál, oinsa?

 

Dala ida tan, buat ne’ebé direito canónico nian la kahur ho direito civil nian. Bispo sira kaer prinsípiu ne’ebé hori uluk horiuain kedas Igreja Katólika banati tuir, “in necessariis, unitas; in dubiis, libertas; in omnibus, caritas” – katak, iha sasan sira ne’ebé nesessáriu ita hotu kaer unidade; moris mak nakonu ho dúvidas (keragu-raguan), husu mak ita nia liberdade (labele obriga malu); iha buat hotu-hotu nia laran, ita kaer metin Karidade. Ne’e duni, ha’u ho Bispo no Padre sira sempre koko atu hakat nafatin iha unidade, liberdade, Karidade nia laran. Dala ruma ka dala barak ami la’o naksalak, maibé ami nia amizade ho karidade ba malu iha nafatin.

 

 

Ami kala xateia oituan ita bo’ot, maibé dala ruma ema ko’alia konabá Primeira Dama! Oinsa ho ida ne’e …

 

Hahahaha … labele! Ne’e prossesu ketak fali. Tuir CDC cân. 291 dehan “concedida exclusivamente pelo Romano Pontefice” – diberikan secara eksklusif oleh Paus. Iha renuncia volutaria nia laran, Bispo Baukau bele de’it dekreta katak ha’u labele halo misa ka hala’o pastorál sira seluk. Maibé, nia la hasai ha’u husi Amu-Lulik. Hodi hein prosessu ne’e lori ba Vatikanu, ha’u bele hala’o ha’u nia “direito civil” tomak, maibé tuir “direito canónico” ha’u labele simu sakramentu kaben, labele hari’i uma kain. Ha’u hein fali prossesu foun naran “laicização” ne’e Santo Padre assina ona, mak ha’u bele hanoin Primeira Dama, hehehe!

 

Ha’u hanoin, K-RDTL artigo 75º n. 1 konaba “Elegibilidade” la temi konabá Primeira Dama. Iha fali LEPR No. 7/2006, artigo 7º ne’ebé koalia konabá “Inelegibilidade” (labele eleitu) bá PR mak magistrados judiciais (juíz no prokuradór sira), diplomata ho funsionáriu públiku sira, F-FDTL no PNTL, membru CNE ho “ministros de culto” (katak, padre ho pastór ka pendeta sira). Ha’u hare “inelegibilidade” ne’e hanesan “impedimentu” de’it, wainhira kandidatu ida husu ka husik pozisaun ida ne’e, nia bele ona sai kandidatu ba PR. Dala ida tan, LEPR la husu Primeira Dama. Ezemplu hanesan General Taur Matan Ruak, temi bebeik “Hau General ida …”, ne’e katak nia la tama ona Quartel Geral F-FDTL ka la komanda ona F-FDTL maibé nia “jenerál nafatin”. LEPR la dada to’o Primeira Dama ida! Ha’u mos “Padre nafatin”, maske hasai ona batina no labele ona halo misa kakna’ar pastorál. La iha Primeira Dama, nada!

 

Prinsípiu mak ne’e – “Nullapoena sine leggis” – labele fó pena wainhira la dehan. Ne’e katak, wainhira K-RDTL no LEPR (lei ELPR) la dehan buat ida, ita mos lalika lori tama kestaun ne’ebé la pertinente. Nune’e mos,ita nia sistema ne’e Semi-Presidensiál, nune’e Primeira Dama ne’e la tama … diak hela!

 

Eleito ba PR karik, saída no oinsa mak ita bo’ot kaer ukun?

 

Ha’u tenki dehan lolos katak moris nu’udár Maka’er-Ukun, ha’u difísil tebes atu haluha katak ha’u mai husi Makaer-Lulik. Ne’e katak, moris nu’udár na’ilulik sei fo impaktu bo’ot tebes ba ha’u nu’udár na’iulun polítiku ida.

 

Uluk nana’in, in necessariis, unitas – ne’e katak iha todan ka kma’an, diak ka a’at, los ka sala, ba oin ka ba kotuk, PR buka nafatin atu “garante unidade nasionál”. Ne’e tuir K-RDTL nia liafuan. Ha’u hakerek bebeik no ko’alia bebeik konabá “consenso” ho “compromisso”; PR buka dalan atu hamutuk nafatin. Konseitu hirak ne’e ha’u lori husi Forum Maubisse (2010, 2011, 2012) – fórum ne’ebé hakarak ko’alia konabá transformação da geração. Líder sira ne’ebé tur iha fórum ne’e mak Kay Rala Xanana Gusmão, José Ramos Horta, Mari bin Amude Alkatiri, General Taur Matan Ruak no Francisco Guterres Lu-Olo too José Luis Guterres. Sira ne’ebé fasilita prosessu ne’e mak Dom Basilio do Nascimento, Rui Maria Araujo, Rui Gomes, Helder da Costa ho Benjamim Corte-Real. Haumak Secretario Executivo no Presidente Comissão Organizadora. Iha tempu ne’ebá, ha’u mak Direitor ba Comissão da Justiça e Paz (CJP) Diocese Baucau nian ne’ebé hetan fiar husi Bispu atu organiza Forum Maubisse. Uluk, iha Diálogo Dare (1998, 1999), Bispo Belo ho Bispo Basilio mos fo fiar ba ha’u atu sai “liman-ain” ba Comissão da Justiça e Paz (CJP) Diocese Dili nian. Ne’e ha’u foin mak sai na’ilulik, otas sei nurak los! Ha’u hanoin líder sira ne’e “in necessariis” hatudu “unitas”. Iha assuntu hirak ne’e, Bispo sira ho líder sira fera ulun buka “unidade” duni. Nu’udár PR, ha’u sei lori hikas plataforma no programa konabá “unidade” ne’ebé hamrik iha “konsensu” no “kompromissu” nia leten. Iha assuntu ida ne’e, PR labele ona mai husi partidu ida de’it maibé “konsensu” husi rua-tolu. Ha’u hanoin, partidu ida-idak iha nia “opsaun” ba sira nia kandidatu rasik. Ha’u mai nu’udár “alternativa”. Nune’e, ha’u iha fasilidade bo’ot liu atu halo “konsensu” no “komprimissu” hodi hametin “unitas”.

 

Tuir mai, in dubiis, libertas. Ha’u hanoin, ita ohin loron ne’e tama hotu iha “dúvida sira” nia laran. Husi kedas wainhira partidu tolu sobu prosessu hari’i IX Governo Konstitusionál, trava ho VIII Governu. Iha prosessu ne’e se mak los se mak sala, ita la hatene ona. Lakohi hatene tan!

Ha’u hanoin, PR ne’e tenki hatudu duni “libertas”, katak PR lahakes-’an ba interesse partidária, maibé PR mos la kore’an husi plataforma no programa Guvernu nian. Tuir KRDTL nia liafuan karik dehan “Estejam no pleno uso das suas capacidades” (artigo 75, n. 1, al. c), ne’e katak kapasidade físika, intelektuál no espirituál. PR mak hanesan moris iha dadur laran, la iha kapasidade intelektuál no juramentu hela de’it iha soko-laran, ne’e hatudu katak nia lakon “libertas” iha buat hotu-hotu. Se PR mak la ukun-an rasik, PR sei la bele ukun ema seluk, satan nasaun tomak. Labele!

 

Ikus mak, in omnibus, caritas. Los duni, polítiku sira ne’ebé la gosta Igreja Katólika dehan katak “karidade” hanesan fo hahan restu ba ema seluk. Lae! Maioria ema Timor ne’e mesak Katóliku, minoria mak Protestante no ikus mak Islam. Relijiaun hotu-hotu hanorin konabá “karidade”. Saida no oinsa mak ita halo ba malu, ita halo ho fuan halo ho laran. Ne’e mak “Karidade”. Ha’u hanoin, durante ne’e estadu la hatene halo “karidade” polítika, tan ne’e mak wainhira PR, PPN, PM ho PTR la’o sidi tun sidi sa’e, sira la simu karidade husi Povo. Iha encíclica “Caritas in veritate” (2009), husi Papa Bento XVI ita hare momos kedas katak Doutrina Sosiál Igreja katólika nian fo naroman no leno dalan ba KRDTL nia doutrina polítika, katak “[…] construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna”. Liafuan “karidade” mak halo ita bele hasoru malu nu’udár “firaku-fibada” (hireraku hire bada) no “kaladi”, katak iha hotu moris hamutuk, fiar ida néon ida iha solidariedade ho fraternidade nia laran.

 

Ikus liu, konabá teoria “tula-liman” husi Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão! Amu nia persesaun  no perspetiva?

 

Ehm … teoria “tula-liman” ne’e ba de’it sira ne’ebé uluk luta iha ai-laran. Ha’u la luta iha ai-laran, ne’ebé ha’u la ba se bikan iha ema nia meja. Maun Bo’ot Xanana hakarak tula liman ba Maun Lere Anan Timor ka Maun Avelino Coelho ShalarKosi FF … ne’e hau la ba husu “nasicampur”. Ka, Maun Ramos Horta hakarak ba leba pasta Maun Xanana nian, ha’u la ba kateri pasta talin. Ha’u dehan ona, hanesan Amu Martinho Lopes fo liman hodi tulun Xanana lori funu to’o rohan, nune’e mos Amu Martinho Gusmão lolo-liman fo tulun Xanana hari’i hikas dignidade Povu Timor nian. Xanana hakarak foti sa’e fali Povo Timor. Se hasoru ho Xanana, ha’u mai kedas ho “konsensu” no “kompromissu”. Maun Bo’ot rasik koalia iha Mehara no loron 3 fo “kuliah grátis” ihaVera-Cruz halo ha’u kaer metin no fiar katak luta ne’e hodi povu, ho povu no iha povu nia let mak Timor bele manan.

Ne’ebé,  Amu la tuir Movimentu sira ne’ebé apoiu Xanana …?

 

Apoiu saída no oinsa? Ha’u bele de’it halo “konsensu nasionál” ho “komprimissu nasionál” ho MB Xanana no hamutuk ho CNRT. Ne’e importante! Ha’u hakerek proposta ba CNRT no ba partidu sira seluk. Iha proposta ne’e, ha’u esplika saída mak konsensu, saída mak komprimissu. Keta halo, husu Xanana tula tiha liman, depois sai tiha PR ba tula ain fali ba CNRT, ne’e mos la los ona. Ha’u mos sei lori konseitu hanesan hodi ba dere odamatan PD, PUDD, FM, FM no AMPT. Até ha’u hanoin to’o Fretilin, PLP ho KHUNTO. Problema hanesan de’it – partidu 8 ne’e lori ema ida-idak nia bikan ba atu Xanana suru etu no tula-liman, ninia rezultadu Xanana hetan “amigo 1”, nia ba lu’ut “samea nia tolun” 7 kedas. Ne’e mak Xanana a’atn hela deit! Ha’u koalia ona ho ema CNRT lubuk ida, ha’u tur hamutuk ho MaunBoot … maibé, ha’u la husu tula liman. Ha’u husu “konsensu” no “komprimissu”, katak PR halo saída PN no Guvernu halo saída, PR labele sukit tun sukit sa’e, PN no Guvernu mos labele kokir tun kokir sa’e. Matak ITA hotu nian, tasak ITA nobun han. Papa Francisco dehan kedas “Pecador, sim! Traidor, não!” Husu tulun malu no fo liman ba malu, se ha’u ba hodi husu tula liman depois diak tiha mak tula-ain, deskulpa de’it.

 

Sarani sira hakfodak, se Amu sai kandidatu ba Prezidente da Repúblika! Se eleitu, ne’e buat foun iha istória …

 

Los duni. Iha Timor, sarani sira hakfodak. Maibé, Igreja nia istória iha polítika ne’e naruk liu tinan 2000 ona. Filózofu hanesan Jürgen Habermas dehan duni katak la hodi Igreja, mundu ohin loron la hatene saída mak demokrasia, liberdade ho libertsaun, étika polítika, to’o direitus umanus. Satan partidu hanesan Fretilin2000 dehan bebeik, “kolu batina mak halo polítika”. Ikus liu mak KHUNTO (hahaha). Ne’e duni, Povu Timor hahublokebmatanbhare …

 

Bele dehan, se ha’u eleitu ba PR, ida ne’e sei halo istória ba Igreja la’os de’it iha Timor maibé mos iha Azia ne’ebé katolisizmu ne’e hanesan reliziaun minoria ida, padre eis ida tiha mak ba sai Prezidente. Iha Europa klássika, ne’e istória barak los. Iha Amérika Latina ne’e bebeik ona, iha Áfrika parte balun ida ka rua ha’u hatene iha hotu. Ha’u sente, iha Azia ne’e Timor mak halo uluk. Uluk, Padre Martinho da Costa Lopes mos sai hanesan Timor-oan dahuluk ne’ebé sai Deputadu ba Assembleia da Repúblika iha Lisboa (1958-1963), reprezenta Província Ultramarina Timor-Português. Iha istória Igreja mos, Bispo Timor-oan Dom Carlos F.X. Belo, SDB manan Nobel da Paz, 1996. Ne’e mos record, tan bispo katóliku iha mundu ne’ebé manan Nobel dahuluk mai husi Timor. Husi Áfrika  Sul, Arcebispo Desmond Tuto ne’e Anglikanu ida, manan Nobel. Polítika ne’ebé ki’ik tebes, wainhira Bispo Belo brani hakerek karta ba ONU husu referêndum, bele “negosia” ho Vatikanu no Jakarta atu Papa João Paulo II mai Dili. Ne’e duni, “batina mutin” halo polítika ho “fuan-mutin”.

 

Belehatene, bainhiramakatuanuncia?

 

Agora ne’e ha’u halo de’it comunicação política ho negociação ba partnership tan ha’u kandidatu independente. Wainhira CNE-STAE no Tribunál loke ona prosessu mak ha’u la’o tuir procedimento legal tomak, ikus tiha mak halo anúncio formal. Iha terrenu buat balun la’o hela. Calma de’it … semua indah pada waktunya. Remata

Jornalista : Arménio.

Editór : Ekipa G-RTV.com.

relavante