G—NEWS (PORTUGAL) — “Artigu ida ne’e publika husi G-NEWS hanesan parte ida husi ami nia kompromisu atu tane aas liberdade espresaun no liberdade imprensa, hanesan garante ona iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL). Presiza subliña katak konteúdu, pontu-de-vista no opiniaun sira ne’ebé kontein iha artigu ida-ne’e maka responsabilidade tomak hosi autór, no la’ós pozisaun ofisiál hosi ekipa editoriál G-NEWS nian. G-NEWS atua hanesan espasu nakloke no livre ba sidadaun ida-idak atu espresa sira nia hanoin no opiniaun ho livre no responsabilidade. Ami fiar katak partisipasaun ativu hosi komunidade hodi hato’o sira-nia hanoin nu’udar fundasaun importante hodi hametin demokrasia no harii sosiedade ida ne’ebé justu no sivilizadu”.
Loron 20 Maiu, Loron Restorasaun Independénsia Timor-Leste, nudar loron sagrado. La’ós deit iha rai laran, maibé mos ba Timor oan hotu ne’ebé hela iha rai liur. Fiar katak iha ne’ebe deit, loron ne’e ita hotu fo sentidu boot iha ita nia fuan no laran: loron nebe fó lembransa ba sakrifísiu no luta hosi sira-ne’ebé fó-an ba liberdade.
Maibé, tinan ne’e senti orgullo ne’e derepente kahur ho tristeza tanba insidente triste ne’ebé akontese iha fatin balu iha Municipio Bobonaro, tuir sa mak espalha iha rede social katak iha parte Cailaco
Iha tempu povo halibur ho alegria atu fó obrigadu no komemorasaun loron boot ida ne’e, grupu joven balun halo fali barulu. Baku malu, tuda malu. Ema hotu halai namkari atu salva an tanba ambiente la seguru.
Triste liu tanba hare notícia ikus, iha joven ida tengke lakon nia vida, tanba hetan tiru husi autoridade seguransa ne’ebé kontrole no koko hakalma situasaun.
Reflesaun ida ne’e laos atu halo julgamentu ba PNTL ou autoridade sira, ou ba jovem nebe lakon vida, maibé hakarak loke ita hotu nia hanoin hodi koko hatene no buka hodi hare tanba saida situasaun hanesan ne’e bele akontese iha loron sagrado ida ne’e.
Hare husi video nebe espalha iha rede social, fiar katak maioria jovem sira mak iha video refere, ho idade kiik, karik barak mak moris wainhira Timor hetan ona nia independénsia. Karik sira la kompriende, no tau valor ba loron bot ou loron sagradu ne’e.
Sira la sente susar no terus hanesan jenerasaun ida ne’ebé moris iha tempu rezisténsia. Filsuf Fransa, Jean-Jacques Rousseau, dehan: “Labarik sira la moris nu’udar sidadaun, maibé tenke hanorin sira atu sai sidadaun.” Nia mensajen klaru: edukasaun nasional tenke fó prioridade, atu jerasaun foun tuir mai kompriende no tau valor ba loron sagrado nune.
Escola sira no organizasaun juventude ruma, desporto no grupo jovem sa deit, tenke sai fatin ne’ebé bele fo edukasaun ba nasionalizmu. Hino nasional Pátria tenke fo hanorin ba cidadaun hotu, liu-liu ba estudante ou jovem sira. Laos deit dekor no kanta hanesan rutina, maibé tenke fó sentidu, esplika didiak sentidu kada letra no frase husi hino ne’e. Tanba hino ho lian portugés, dala ruma ema barak la kompriende sentidu klean husi hino ne’e rasik.
Neduni edukadores no sira nebe iha responsável ba grupo ou organizasaun ruma, bele ajuda esplika ba alunos ou membros sira hotu, atu nune’e ema hotu hatene no sente sentidu husi ita nia hino nasional ne’e.
Ita tenke kria sentidu komún, kompriensa kolektivu, katak loron bot nasional sira ne’e laos deit loron feriadu, maibé loron ne’ebé halo ita hakarak respeitu no rekorda sakrifísiu ita nia heróis sira. Nasaun Timor ne’e rasik harii husi ema barak nia ran nebe fakar, ruin nebe naklekar. Neduni, loron nasional hanesan ne’e, ita hotu bele hakruuk no tau valor as tebes.
Maski nune’e, ita hotu nia orasaun atu alin matebian nebe lakon vida iha insidente ne’e bele hakmatek iha Lalehan. No ita hotu hamutuk aprende hosi insidente ne’e, atu iha futuru sei la akontese fila fali.
Nudar Timor oan, nebe hadomi ita nia nasaun, mai ita hotu aprende husi insidente ne’e, no hakarak iha futuru ita nia jerasaun sira agora no tuir mai, bele tau respeitu as liu ba ita nia nasaun, ba ita nia Pátria. Labele husu ema seluk atur respeitu, se ita rasik la respeitu.
Mai ita hotu hamutuk, kria embiente nebe hamoris no haburas nasionalislzmu, hadomi ita nia nasaun Timor Leste. Encontro-encontro iha eskola, iha fatin publiku ruma mai ita koalia kona hametin no haburas patriotismu no nasionalizmu. Tanba nasaun nebe bo’ot, laos deit tanba nia hetan ona independensia maibe nasaun nebe hadomi nia jerasaun foun no hanorin atur sira hotu hadomi nia.
Parabéns ba Rai doben Timor Lorosae, ba celebrasaun 23º aniversariu loron restaurasaun independencia.
Viva hau nia rai doben Timor Lorosae

















loading="lazy" />